Sve veći jaz između dolara i eura | Gospodarstvo | DW | 01.05.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Sve veći jaz između dolara i eura

Američki čuvari dolara su ovaj tjedan još jednom spustili temeljnu kamatnu stopu. Sada ona iznosi samo 2% - ali u Frankfurtu izgleda da niti ne pomišljaju nešto mijenjati sa kamatnom stopom za euro.

Novčanice raznih valuta

Dugo su temeljne kamatne stope dolara i eura bile veoma bliske: sada je ona eura dvostruko veća nego američkog dolara

U kolovozu prošle godine temeljna kamatna stopa Američke središnje novčarske institucije je još iznosila čitavih 5,52%. Od onda, u gotovo mjesečnom ritmu, stopa je smanjena sedam puta - i mnogi na Wall Streetu se slažu kako bi ovo spuštanje moglo biti posljednje ove godine.

Ipak nema najgoreg: recesije

Jer i u priopćenju američkog "Feda" piše kako ostaje "velika neizvjesnost u pitanju inflacije". Ona će i dalje "djelovati kako bi poticala trajni gospodarski rast i stabilnost cijena" ali i kako u budućim mjesecima očekuje "smanjivanje inflacije." Čuvari dolara povrh toga smatraju kako nema niti potrebe da novac još više pojeftini: ne samo zbog toga što je Wall Street pozdravio ovo najnovije spuštanje rastom cijena dionica, a Dow Jones skočio i preko 13.000 bodova, nego i zbog mnogo važnijeg razloga. Iako je kriza s hipotekarnim kreditima ostavila duboke tragove u gotovo svim novčarskim institucijama, američko gospodarstvo je dokazalo kako je robustnije nego što su se mnogi pribojavali.

Ploča koja obilježava ulicu Wall Street u New Yorku

Wall Street ipak ne bilježi recesiju

Njemu, naravno ne ide sjajno - ali ipak nije zapalo u recesiju, dakle nije došlo do smanjivanja gospodarskog volumena. Gospodarski rast od 0,6 posto u prvom kvartalu ove godine je, ma koliko slab, još uvijek plus. Veću brigu izaziva sve slabija potrošnja: njen rast je najniži od recesije 2001. i dok je u četvrtom kvartalu 2007. potrošnja rasla još 2,3 posto, u prvom kvartalu ove godine rast je iznosio još samo jedan posto.

Euro ostaje skup

Najnovijim spuštanjem cijene za posuđeni dolar već se pojavio dubok jaz prema euru. Čuvari europske valute su bili "srca kamenog" i svo to vrijeme su ostavili ovdašnju temeljnu kamatnu stopu od 4 posto. To je doduše atraktivno ulagačima na financijskom tržištu koji će u Europi dobiti više na uloženo, ali je i rezultat temeljno različitog poimanja funkcije čuvara ovih valuta. Američki čuvar dolara čak nije neka jedinstvena banka - makar se u "običnom" govoru često tako naziva, nego takozvani Federal Reserve System.

Velika razlika između "Feda" i ESB

Vijeće guvernera dvanaest američkih okruga u kojem svaki od njih ima odvojenu Federal Reserve Bank, po osnivačkom aktu iz 1913. ima zapravo tri zadaće: novčarskom politikom se moraju brinuti za "što veću zaposlenost", za stabilnost cijena i dugoročne umjerene kamate. Važno je uočiti redoslijed: ako dođe do neugodnog izbora između rasta i inflacije, Amerikancima je zadaća prije se brinuti za rast pa makar se pokazivali znakovi inflacije. Europska središnja banka ima drugi prioritet: prvo dolazi stabilnost cijena i tek onda se može razgovarati o nečem drugom. Ta odluka se može, ne na kraju "zahvaliti" tadašnjem njemačkom ministru financija Theu Waigelu: obzirom da su francuski franak ili talijanska lira bili sve prije nego na glasu kako ih se isplati stavljati "u čarapu", upravo on se založio za takvu strogu odredbu kakvu zapravo nije slijedila niti Njemačka središnja banka. Jer bilo je godina kada je i njemačka marka, iz niza razloga iskazivala čak i ozbiljne stope inflacije.

Ben Bernanke

Ben Bernanke zapravo nije na čelu banke - nego vijeća 12 okružnih, federalnih banaka

Ali u uvjetima permanentnog poskupljenja nafte, Europljani na taj način imaju i problem: tehnički, inflacija i stopa poskupljenja nije sasvim isto - ali rezultat jest isti. Slikovito rečeno: ako bi došlo do naglog i velikog povećanja cijene - nafte ili na primjer živežnih namirnica, Amerikanci bi bili skloniji spustiti kamatu da bi olabavili pritisak na gospodarstvo. Zadaća Europljana bi zapravo bila - povećati kamatnu stopu.

Sve teži "treći put"

Naravno da su takvi mehanizmi mnogo složeniji nego bi to bila puka reakcija na cijenu peciva kod pekara na uglu i svaki, američki i europski, ima i prednosti i mana. Utoliko je teže valuti koja uporno slijedi "treći put" između dolara i eura: britanskoj funti. S vremena na vrijeme se čuju najave kako britanci ipak razmišljaju o uvođenju eura ali upravo je u Velikoj Britaniji završen natječaj za nove kovanice - funte!

Nova kovanica jedne britanske funte.

Ma koliko Britanci rijetko mijenjali kovanice, jedno je sukcesivno mijenjati novac iste vrste - a posve drugo prijeći na zajedničku europsku valutu

Natječaj je - kako se i pristoji - raspisao svojevremeno ministar financija. Ali obzirom da je to bio upravo Gordon Brown, mnogi u Europi su protumačili kako ovaj britanski premijer ne razmišlja o euru s britanskom kraljicom na poleđini - ili bi do onda to već konačno mogao biti i kralj?

Preporuka uredništva

  • Datum 01.05.2008
  • Autor Anđelko Šubić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Dro3
  • Datum 01.05.2008
  • Autor Anđelko Šubić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Dro3