'Sve mi diraj, samo ne moju općinu'

Ministarstvo uprave provodi istraživanje o financijskoj isplativosti jedinica regionalne i lokalne samouprave. Kao kriteriji eventualnog ukidanja općina i gradova, osim financijskih, u obzir će uzimati demografski, prostorni, infrastrukturni i povijesni kriteriji. No, kako sada stvari stoje, gradovi kojih je 128 i općine kojih je 426 definitivno se neće ukidati do sljedećih lokalnih izbora. Jer, kako je priznala i premijerka Jadranka Kosor, otpori su veliki pa "kada to dođe do nas, prije svega mislim na političku razinu, onda je odgovor – 'To ne diraj. Sve možeš, samo mi to nemoj dirati'".

Predsjednik Udruge hrvatskih gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako bez državne pomoći mnogi ne bi mogli normalno raditi. "Njih 197 prima dotacije, odnosno pomoći iz države u iznosu od 30 posto pa čak do 90 posto.“, naglasio je Obersnel.

Trećina zajednica nesposobna za opstanak

Supetar na Braču, Hvar i Makarska – najuspješniji su gradovi, a najneuspješniji Vrgorac, Komiža na Visu i Vrlika. Kada je riječ o općinama, financijski najbolje stoje Dugopolje i Bol, a najlošije Zmijavci, Prgomet i Lečevica. Sve u svemu, trećina gradova i općina ne može samostalno funkcionirati, a to je dovoljan signal da se napokon nešto učini. Zasad tek na riječima, obzirom da je glavna poruka skupa kako niti jedna županija, grad ili općina neće biti ukinuta za mandata Vlade Jadranke Kosor, niti do idućih lokalnih izbora.

A prije samo mjesec dana premijerka Kosor tvrdila je kako je revizija jedinica lokalne samouprave jedan od ključnih zadataka njezine Vlade, napose zato jer u državnoj kasi nema novca za financiranje nerentabilne uprave. Pribroje li se tomu i zahtjevi Europske unije da Hrvatska napokon ustroji manju i efikasniju upravu – od državne do lokalne - očekivalo se da Vlada najavi neke konkretne poteze. A i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić krajem ljeta najavila je ukidanje čak 150 općina. Sada se cijeli proces usporava i govori kako je teritorijalni preustroj moguć za 5 do deset godina, iako i struka govori da je viška barem trećina od ukupno 576 jedinica lokalne uprave i samouprave.

Neka i prihodi odlaze lokalno

Predstavnici udruga općina i gradova, uz potporu Vladi da se prije ikakvog teritorijalnog preustroja države napravi dubinska analiza održivosti svih sadašnjih jedinica lokalne samouprave, zatražili su promjenu načina financiranja i ovlasti lokalne samouprave. Tako je istarski župan Ivan Jakovčić naveo da se u Danskoj za potrebe lokalne uprave izdvaja 70 posto ukupnih javnih prihoda države, dok u Hrvatskoj lokalnoj razini ide svega 10 posto. Ako je to idealni, pa djelom i neostvariv model, cilj bi trebao biti europski prosjek, gdje lokalnim upravama pripada oko 30 posto ukupnih javnih prihoda, kazao je Jakovčić.

Rasprava o preustroju županijske podjele zemlje nije ni otvarana, iako je ranije bilo govora kako će zbog europskih kriterija trebati Hrvatsku podijeliti na tri, najviše četiri regije. Podjela bi bila provedena po broju stanovnika i brutto domaćem proizvodu, a bila bi i temelj za traženje poticaja iz europskih fondova.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić