1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj: puno riječi, malo djela

Gordana Simonović22. ožujka 2006

Europska komisija nedavno je odgodila početak screeninga za poglavlje hrvatskog pravosuđa do rujna ove godine. Glavna primjedba odnosila se na izostanak antikorupcijske strategije. Ovih je dana hrvatska Vlada predstavila nacionalni plan suzbijanja korupcije koji bi, prema mišljenju njezinih dužnosnika, trebao ukloniti prepreke za nastavak pregovora s EU-om.

https://p.dw.com/p/9ZE6
Korupcija je u Hrvatskoj predmet političkih prepucavanja.
Korupcija je u Hrvatskoj predmet političkih prepucavanja.Foto: Bilderbox

U Hrvatskoj kao da se – slijedom znamenite Churchillove izreke da kada nećeš ili ne znaš riješiti problem, osnuješ komisiju – vole donositi programi, strategije ili dokumenti. No, rezultata nigdje. Tako je i s borbom protiv korupcije, jer Hrvatska je prema najnovijem istraživanju Transparency Internationala po korumpiranosti svrstana na 70. mjesto od 146 država, u društvo s Burkinom Faso, Lesotom, Sirijom i Saudijskom Arabijom.

Najveći društveni problem

I hrvatski građani korupciju detektiraju kao najveći društveni problem s tim da se, od ankete do ankete, na čelnoj poziciji jedino smjenjuju zdravstvo, sudstvo ili lokalna samouprava. Hrvatsku ovih dana potresa afera s izborom predsjednika Visokog trgovačkog suda, odnosno izjava dosadašnjeg predsjednika Šepića kako je sudstvo pod neviđenim pritiskom bankara, političara i medija, dok istodobno suce ucjenjuje glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji prijave protiv sudaca gura pod tepih, a zauzvrat očekuje rad po narudžbi. Ivica Crnić, bivši predsjednik Vrhovnog suda ne slaže se s takvom ocjenom sudstva: «Ja nikada nisam tvrdio da nije moguće da se ne dogode slučajevi korupcije, pa čak i u sudačkim redovima. Ali je nedopustivo cijelu profesiju stavljati na stup srama.»

Korupcija ili socijalna osjetljivost?

Vladu su oporba i mediji nedavno prozivali zbog slučaja Kamen Ingrada, odnosno odluke da se požeškom tajkunu Vladi Zecu oprosti dio dugova. Sanader je uzvraćao: «Imao sam dva zahtjeva. Prvi je bio da se sve radi po zakonu, da ništa ne može ići mimo zakona. Na tome ću inzistirati, bez obzira o kome se radi. Bez obzira na činjenicu da se radi o naslijeđenom slučaju koji vi niste riješili, nego ste nam ga natovarili, sljedećoj Vladi, na kosti. To je jedno. A drugo, rekao sam kao drugi, ali ne koji bi derogirao prvi zahtjev, mora biti taj da se osiguraju radna mjesta 700 ljudi koji tamo rade. I ako ste socijalno osjetljiva stranka, kao što smo mi, i kao što je ova Vlada, onda biste to podržali. Ali budući da niste, postavljate to pitanje.»

Bruxelles Zagrebu pokazao «crveni karton»

SDP-ova zastupnica Milanka Opačić drži kako neki potezi Vlade pokazuju da je ona željela sakriti cijeli slučaj: «Činjenica je da ste vi svojim ponašanjem potvrdili da je fonogram točan. Jer da nije točan, ne biste slali POA-u ovdje, u Sabor, i pretresali saborske službenike i ispitivali o tome tko je dao fonogram u javnost.»

Korupcija se dodatno našla u središtu pozornosti nakon preporuke Europske komisije da se odgodi početak screeninga za hrvatsko pravosuđe. Ivica Račan, predsjednik SDP-a, iščitao je to kao nezadovoljstvo Unije dosadašnjom borbom protiv korupcije: «Mi smo i sami pokušali, bez obzira na slabosti koje smo imali u koalicijskoj vlasti, ući odlučnije u bitku s korupcijom. I mi smo donijeli jedan plan borbe protiv korupcije. I štošta na liniji tog plana poduzeli – od formiranja, da podsjetim, USKOK-a, šest ili sedam zakona, uključujući i Zakon o sukobu interesa. Vidimo da se oni lako ne ostvaruju, jer za njihovo ostvarivanje treba političke volje. Nažalost, kada je došla nova vlast, ona je suspendirala taj program. Dvije godine nismo ništa vidjeli da je radila oko korupcije, dok se nije malo situacija zaoštrila u Hrvatskoj i na međunarodnom planu i dok nas nisu počeli za uho povlačiti međunarodni čimbenici ‹Što je s korupcijom?›.»

Velika obećanja, kratki rokovi

Predsjednik Stjepan Mesić iznova je od Vlade i Sabora zatražio da ojačju javne i državne institucije: «Jer ukoliko institucije ne budu funkcionirale, ukoliko ne bude dovoljno vladavine prava, sigurno da će onda korupcija imati šansu.»

Sanaderu je tek ostalo da obeća: «Mi smo na Vladi donijeli jedan akcijski plan borbe protiv korupcije. I učinit ćemo sve što je moguće da to zlo iskorijenimo.»

Korupcija je kao pošast zavladala hrvatskim društvom. Stoga je pitanje može li se ona doista obuzdati za šest mjeseci, na koliko je odgođen screening za pravosuđe. Račan je skeptičan: «Korupcija trese ovu zemlju, kako god okrenuli, priznali to ili ne.»

Borba protiv korupcije trebala bi svim Vladama i svim administracijama biti zajednički cilj, a ne tek jedna u nizu tema za politička prepucavanja. Ili tema za donošenje programa, strategija, rezolucija...