„Sumnjiva“ Alternativa za Njemačku | Politika | DW | 04.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Komentar

„Sumnjiva“ Alternativa za Njemačku

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) označila je AfD kao desničarsko-ekstremistički „slučaj pod sumnjom“. Korist od toga je upitna, smatra Hans Pfeiffer.

Nije potrebna nikakva tajna služba da bi se zaključilo da je Alternativa za Njemačku (AfD) sve više stranka ekstremnih desničara. Oni koji preziru demokraciju, neprijatelji slobode medija, poklonici autoritarnih fantazija, rasisti, antisemiti, homofobi, neonacisti – svi oni imaju sve više mjesta u toj stranci.

Sve navedeno je dokumentirao prije svih i sami AfD. Na Facebooku, Twitteru i drugim mrežama članovi ove stranke pokušavaju privući glasače radikalnim tezama i parolama. Vodeći njemački neonacist Thorsten Heise ekstremizam te stranke je sažeo u izjavi da je skoro nemoguće nešto izraziti radikalnije nego što to čini Alternativa za Njemačku, a da se pritom ne zagazi duboko u područje kaznene odgovornosti.

Nadzor i posljedice

S Alternativom za Njemačku je isto kao i s Donaldom Trumpom – da bi se prepoznala opasnost nije potrebna tajna služba, već nešto malo političke zainteresiranosti i zdrav razum. Zato Služba za zaštitu ustavnog poretka ne donosi nova saznanja, ali njezin rad ima političke posljedice. Ako Alternativa za Njemačku sada bude stavljena pod nadzor tajne službe, onda njezini članovi mogu biti „obrađivani“ poznatim metodama. Osim toga, nadzor će zaoštriti i internu svađu oko političkog smjera te stranke. No, hoće li Nemačka time biti sigurnija, a demokracija zaštićena? U to se može itekako sumnjati.

Kritika koja odmah pada na pamet dolazi iz same stranke AfD: ovim mjerama politički establišment želi uplaši veliku oporbenu stranku. Procjena Službe za zaštitu ustavnog poretka kojom se Alternativu za Njemačku stavlja među ekstremne desničare koje treba nadzirati, događa se naime uoči važnih izbora u dvije savezne zemlje, odnosno nekoliko mjeseci uoči saveznih izbora. Zato se ovaj argument ne može tako (o)lako odbaciti.

Naravno, Služba za zaštitu ustavnog poretka je oduvijek bila politička, a ne neutralna institucija. Nadležni pokrajinski ministri unutarnjih poslova često se orijentiraju prema političkoj situaciji, a ne prema realnim opasnostima.

Pitanje praćenja i nadzora neke stranke odavno je sporno. I dijelovi Ljevice su pod prismotrom tajne službe. I ta stranka kritizira takvu praksu kao političko zastrašivanje.

Promašaji u borbi protiv desnog ekstremizma

Korist za demokraciju je u tom kontekstu naročito upitna kada se uzme u obzir nedavna prošlost. Naime, i najblagonakloniji promatrači državnim tijelima prebacuju da su potpuno zakazala u borbi protiv desničarskog terorizma. Primjer je višegodišnja serija ubojstava od strane „Nacional-socijalističkog podzemlja" (NSU). Teroristi su ubili desetoro ljudi, podmetali su eksploziv, pljačkali banke i sve to okruženi gustom mrežom suradnika tajne službe - koji nisu spriječili likvidacije. Jedan neonacist je za svoje doušničke usluge dobio ukupno 100.000 eura novca poreznih obveznika. Tim novcem je proširio neonacističku mrežu. Protuuslugu država od njega nije dobila.

Hans Pfeiffer

Hans Pfeiffer

Drugi suradnik Službe za zaštitu ustavnog poretka je čak nazočio jednom ubojstvu. Kod njega su kod kuće policajci pronašli kopiju knjige Adolfa Hitlera „Mein Kampf". Njega su susjedi zvali „Mali Adolf". Usprkos jasnim dokazima on osporava da je išta znao o spomenutom ubojstvu. Njegov dosje je nadležno pokrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova u Hessenu proglasilo tajnim - za idućih 30 godina.

Zadatak cijelog društva

Dakle, dovoljno je razloga za nepovjerenje prema radu njemačke domaće tajne službe, posebno kada se zna da je aktualna ocjena profila Alternative za Njemačku sve drugo samo ne preuranjena. U odnosu s tom strankom Nijemcima bi pouka morao biti uspon Donalda Trumpa – neprijatelji demokracije neće sami sebe ukinuti i neće ih zaustaviti državne institucije, sudovi, službe.

Na końcu konca, to je zadatak cijelog društva, zadatak koji se ne može delegirati na neku državnu instancu. Charlotte Knobloch, koja je preživjela Holokaust, u svom govoru u Bundestagu 27. siječnja 2021. poručila je u smjeru zastupničkog kluba Alternative za Njemačku: „Vi ćete se i dalje boriti za svoju Njemačku. A mi ćemo se i dalje boriti za našu Njemačku“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva