Strah Moslavaca za čist zrak | Priča dana | DW | 15.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Strah Moslavaca za čist zrak

Hrvatska naftna industrija INA namjerava proširiti svoj pogon za biološku razgradnju onečišćenog tla. Obližnje stanovništvo strahuje ipak za svoje zdravlje.

Moslavačka Gračenica pokraj Popovače ovih dana postaje novim poprištem ekoloških sporenja u Hrvatskoj koja sve češće bilježi takve slučajeve. Raste osjetljivost javnosti oko dotičnih tema, naime, a i standardi se polagano usklađuju s modernim znanstvenim saznanjima na razini čitave Europske unije. Primjer takovrsnih previranja u Moslavini ipak nije odjekivao dalje od te regije, dok proteklog tjedna jedan zastupnik HSS-a nije spomenuo i ovaj problem u Hrvatskom saboru. "Radi se o građevini za odlaganje opasnog otpada smještenoj unutar naseljenog područja", kazao je među ostalim zastupnik Željko Lenart.

Posrijedi je zapravo Inin objekt za obradu tla onečišćenog naftom i drugim ugljikovodicima, a koje se dovozi s njezinih benzinskih postaja i bušotina, iz pogona za preradu i tsl. Postupak obrade se zove bioremedijacija i obavlja se pomoću mikrooganizama koji razgrađuju toksine poput BTEX-spojeva, ali na zraku, tj. otvorenom prostoru. S obzirom da Ina projektira značajno širenje objekta i njegova kapaciteta za obradu do gotovo 12 tisuća tona onečišćenog tla godišnje, stanovništvo se organiziralo i podnijelo peticiju sa svojim zahtjevima – da se u obzir uzmu njihove bojazni i pitanja.

Filip Šneler

Filip Šneler

Kritična blizina naselja

"Na prikupljena 623 potpisa od predstavnika lokalnih vlasti smo dobili iznenađujući odgovor da 'ne možemo živjeti od čistog zraka' i da ne možemo preispitivati rješenja nadležnih institucija koje su dale svoja mišljenja", rekao nam je o tome Filip Šneler iz Inicijative za zdrav život Moslavine. Šneler je inače ovlašteni inženjer šumarstva za ekologiju, zaštitu prirode i urbano šumarstvo, pa uočava da je način obrade u tamošnjem pogonu sporan i nejasan, u najmanju ruku. Jer, bioremedijacija u Moslavačkoj Gračenici provodit će se navodno u plitkim bazenima ispod limene strehe, višekratnim prevrtanjem i rahljenjem.

"Osim toga, pogon se nalazi nekoliko metara od stambenih kuća, po nekoliko desetaka metara od nogometnog i rukometnog igrališta, te nekoliko stotina metara od škole, željezničke postaje i crkve. Dva kilometra dalje je i park prirode Lonjsko polje, dio područja Natura 2000, zaštićen Ramsarskom konvencijom. Stoga tražimo da nam se pokaže primjer i prezentira ovome sličan proces bioremedijacije opasnog otpada na otvorenom unutar nekog drugog naselja na području Europske unije", kaže Šneler, dodajući da ipak još uvijek nema odgovora na peticiju iz Ministarstva zaštite okoliša Republike Hrvatske.

"Takav otpad bi se po zakonu morao odlagati pomno zabrtvljen na površini", nastavlja on, "ali problem je što nam nitko ne želi pojasniti okolnosti pod kojima se odvija plan širenja pogona". Odgovorne institucije zasad nalaze da je taj plan razložan i kvalitetan, ali sasvim je izvjesno da prihvaćanje inovacija ne bi smjelo biti popraćeno samo respektiranjem tehničkih propisa i izdavanjem dozvola. Trebalo bi valjda poštovati i zbunjenost te strahovanje građana koji traže dodatna tumačenja, pa se više potruditi oko njihove zainteresiranosti.

Postrojenje za biološku razgradnju

Postrojenje za biološku razgradnju (plavi krov u pozadini) nalazi se u blizini nogometnog igrališta, škole, crkve

Bioremedijacija kao zelena tehnologija

I dok ta primjedba ide na adresu lokalnih vlasti i nadležnoga državnog ministarstva, iz same Ine su nam uputili odgovor na neka pitanja o ovom predmetu. U izjavi se ističe da su sva mjerodavna tijela dala suglasnost na izdavanje okolišne dozvole, dok metoda bioremedijacije spada u "zelene tehnologije" koje odgovaraju konceptu kružnog gospodarenja otpadom jer zadovoljava načela zaštite okoliša i održivog razvoja. "Kao najprihvatljiviju za oporabu onečišćenog tla", navodi se, "metodu preporučuju i direktive EU-a jer tijekom samog postupka nema štetnih emisija niti u jednu od sastavnica okoliša."

Povrh svega, upozoreni smo da se 99 posto BTEX-spojeva razgradi u procesu bioremedijacije, što bi moralo zadovoljiti i najveće sumnjičavce. "Održivi razvoj predstavlja jedno od temeljnih načela poslovanja Ine stoga se u svakodnevnom poslovanju vodimo načelom uravnoteženosti financijskih, okolišnih i društvenih čimbenika. Cilj nam je stvaranje zajedničke dobrobiti s lokalnim zajednicama u kojima poslujemo, uz očuvanje okoliša, zdravlja i sigurnosti", zaključili su svoju reakciju u Ini. I tome se nema što ni dodati ni oduzeti, samo još da im povjeruju i u Moslavačkoj Gračenici.

Preporuka uredništva