Strah EU-a od proširenja na Balkan | Politika | DW | 19.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Strah EU-a od proširenja na Balkan

Povratak Zapadnog Balkana u ratne devedesete nije izgledan, a procesi proširenja i reformi Europske unije do 2025. godine mogu teći i paralelno, ocjenjuju za DW Alexandra Stiglmayer i David McAllister.

Polemika predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera i predsjednika Francuske Emmanuela Macrona o nužnosti proširenja Europske unije na Zapadni Balkan i uvjetovanje toga procesa reformom EU-a, uzburkala je javnost i izazvala mnoge reakcije u zemljama Zapadnog Balkana. Predsjednik Europske komisije je, zalažući se za „otvorena vrata" Unije za zemlje Zapadnog Balkana, upozorio na mogućnost „povratka rata" u tu regiju, sličnog onome iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

Da se rat „uvijek može dogoditi, ali nije izgledan", kaže glavna tajnica Europske inicijative za stabilnost (ESI) Alexandra Stiglmayer. „Ne smatram da je rat na Zapadnom Balkanu izgledan. Mir je prevladao, a građani te regije koji su iskusili ratove devedesetih apsolutno ne žele da se to ponovi. Međunarodna zajednica, na prvom mjestu EU, sada je puno prisutnija u toj regiji i zajedno s NATO-om bi spriječila sukob čim bi se pojavile prve naznake", kaže Stiglmayer za DW.

Ona ocjenjuje da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker spominjanjem rata želio naglasiti važnost proširenja i upotrijebio najgori mogući scenarij. „Mislim da su drugi scenariji vjerojatniji ako Zapadni Balkan izgubi EU-perspektivu. To bi drugim akterima – Rusiji, Turskoj, pa i Kini – dalo otvoren put na Zapadni Balkan i okrenulo tu regiju od EU-a. Posljedice bi mogle biti ekonomska stagnacija i odljev mozgova sa Zapadnog Balkana", objašnjava Alexandra Stiglmayer.

Alexandra Stiglmayer (Alexandra Stiglmayer)

Alexandra Stiglmayer

I Francuska za proširenje

I dok u Europskoj inicijativi za stabilnost smatraju da bi se i zemlje-članice Europske unije trebale još više angažirati i biti prisutnije u toj regiji, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister kaže da je EU i članstvo u europskoj obitelji zemalja, ono što povezuje sve zemlje regije Zapadnog Balkana.

„Šest zemalja Zapadnog Balkana ima jedan zajednički cilj – pridruživanje EU-u. Europska unija podržava zemlje u svojim naporima i promovira regionalnu suradnju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. To je ključno za osiguravanje političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta", kaže McAllister za DW.

I pored različitih prioriteta iznesenih u posljednjim stavovima predsjednika Europske komisije i predsjednika Francuske, David McAllister smatra da ne postoji veliki jaz između država-članica i EU-institucija kada je riječ o politici proširenja. „Njemačka se zalaže za buduće članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU-u, uz snažno uvjerenje da zemlje u regiji moraju potpuno ispuniti kriterije. Štoviše, njemačka vlada će nastaviti podržavati regionalnu suradnju, osobito kroz Berlinski proces. Francuska je također uvijek bila posvećena politici proširenja Europske unije", podsjeća McAllister.

CDU Bundesparteitag in Berlin (David McAllister) (Reuters)

David McAllister

Alexandra Stiglmayer ipak ocjenjuje da razlike u stavovima Bruxellesa i vlada zemalja-članica glede proširenja definitivno postoje. „Europska komisija je, poslije dužeg razmatranja, odlučila dati svoj maksimum kako bi pomogla Zapadnom Balkanu da provede reforme i pripremi se za članstvo u EU-u. To je i formulirano u novoj Strategiji. Istovremeno, zemlje-članice su zatečene ovim novim dinamizmom. Neke od najskeptičnijih zemalja-članica nisu sretne zbog nove Strategije i mišljenja su da bi proces proširenja trebalo biti usporen kao što je bio i do sad", kaže Stiglmayer.

Sedam godina – dugo razdoblje

Kada predsjednik Francuske Emmanuel Macron kaže da se može zauzeti za proširenje tek nakon što se obavi reforma sustava uprave Unije, takvo „unaprijeđeno" funkcioniranje EU-a, po riječima Alexandre Stiglmayer, može biti pravi razlog za Francusku i Njemačku da budu oprezne prema mogućim novim članicama. Druge zemlje-članice, smatra ona, imaju drukčije kombinacije faktora i problema zbog kojih proširenje nije popularno među njihovim građanima i vladama koji su svjesni da do proširenja mora doći, ali misle – ne mora baš sad i ne tako brzo.

„Macron je proširenje jasno povezao s reformom EU-a, ali prerano je za tako nešto. U najboljem slučaju, prvo proširenje može biti 2025. godine, a teško je zamisliti gdje će EU tada biti i koliko će biti reformiran. Zato ne vidim svrhu takve njegove izjave koja može samo oslabiti želju vlada na Zapadnom Balkanu da nastave s reformama i da ih opet razočara, što ne vodi ničem pozitivnom", objašnjava Alexandra Stiglmayer.

I ona i David McAllister složni su u ocjeni da procesi proširenja i unutarnje reforme EU-a mogu ići paralelno i da ne ovise niti se međusobno ugrožavaju. „Naša Unija", kaže McAllister, „mora biti jača i čvrsta, prije nego što na kraju može biti veća. Zbog toga će Komisija tijekom ove godine izložiti niz inicijativa usmjerenih na poboljšanje demokratskog, institucionalnog i političkog okvira za Uniju 2025. Taj proces nije u suprotnosti s usvajanjem i provedbom nužnih reformi u zemljama Zapadnog Balkana. Vrata EU-a su otvorena za daljnje pristupanje kada pojedinačne zemlje ispune kriterije", zaključuje David McAllister.

Alexandra Stiglmayer dodaje da – „za sedam godina možemo vidjeti da prva zemlja sa Zapadnog Balkana uđe u već reformiranu Uniju".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic