Stipendije Zorana Đinđića – 15 godina uspješne priče | Gospodarstvo | DW | 27.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Stipendije Zorana Đinđića – 15 godina uspješne priče

Program stipendija Zaklade Zorana Đinđića postao je pojam za uspješno usavršavanje mladih iz regije zapadnog Balkana u Njemačkoj. Na proslavi 15. obljetnice u Berlinu je povučena pozitivna bilanca.

Zajednička fotografija stipendista (DW/N. Kreizer)

Stipendisti Zaklade dr. Zoran Đinđić okupljeni u Berlinu na proslavi 15 godina postojanja te zaklade

Smrt prvog demokratski izabranog premijera Srbije Zorana Đinđića u ožujku 2003. šokirala je ne samo zemlje u regiji nego je odjeka imala i na Zapadu koji je mnoge nade polagao u mladog političara koji je uspio uvjeriti ne samo svoj narod, nego i mnoge državnike svijeta da njegova vizija jedne demokratske i napredne Srbije ne mora ostati samo vizija.

Nekoliko mjeseci kasnije osnovana je i Zaklada dr. Zoran Đinđić. „Moja zadaća je da kroz rad ove zaklade promoviram vrijednosti za koje se borio i zbog kojih je život položio moj suprug Zoran. I ja se toga držim", kaže 15 godina kasnije u Berlinu na proslavi godišnjice osnivanja zaklade njezina direktorica Ružica Đinđić, okružena najnovijom generacijom „Đinđićevih stipendista“ (na naslovnoj slici).

Veliko zanimanje za Đinđićeve stipendije

Predstavnici Odbora njemačke privrede za istočnu Europu i Ministarstva za razvoj s Ružicom Đinđić (DW/N. Kreizer)

Predstavnici Odbora njemačke privrede za istočnu Europu i Ministarstva za razvoj s Ružicom Đinđić

Njihov godišnji broj se svakih nekoliko godina povećavao: od početnih 25 do u međuvremenu 75. Ukupno je kroz ovaj program, koji uz Zakladu dr. Zorana Đinđića koordinira Odbor njemačke privrede za istočnu Europu uz financijsku pomoć njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj, prošlo 645 stipendista iz sedam zemalja regije zapadnog Balkana. I broj zemalja se povećavao s godinama. Od početne Srbije kao zemlje iz koje su se birali stipendisti, za stipendije sada mogu kandidirati mladi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, s Kosova, iz Makedonije i Crne Gore. O atraktivnosti govori podatak da se samo ove godine za 65 mjesta prijavilo 1.600 kandidata. Nije ni čudo da su nakon ovakvog strogog odabira predstavnici poduzeća u kojima stipendisti obavljaju svoju šestomjesečnu praksu oduševljeni kompetencijama mladih s Balkana. „Moje iskustvo je da nam dolaze zaista praktikanti koji su izuzetno kvalitetni i kvalificirani i koji pokazuju veliko zanimanje za radne procese. Ali to je normalno jer je proces odabira na vrlo visokoj razini", kaže Niko Warbanoff koji za tvrtku Deutsche Bahn (Njemačke željeznice) koordinira rad sa stipendistima.

Win-win" situacija

Björn Mornhinweg (DW/N. Kreizer)

Björn Mornhinweg

To potvrđuje i Björn Mornhinweg iz Telekoma koji odaje zašto su njemačke tvrtke - a u međuvremenu se njihov broj popeo na 158, među kojima je Deutsche Welle - zainteresirane za stipendiste iz programa Zaklade dr. Zorana Đinđića. „Tako strogi odabir već unaprijed jamči da nam dolaze prvoklasni kandidati. To su vrlo ambiciozni i marljivi mladi ljudi", kaže Mornhinweg. No on ukazuje i na jedan drugi aspekt koji pokazuje da se radi o jednoj „win-win" situaciji u kojoj i njemačke tvrtke profitiraju od prvoklasnog kadra iz regije jugoistočne Europe. „Mi smo aktivni u mnogim zemljama te regije. I nama jako koriste ideje i informacije tih mladih ljudi koji dolaze upravo iz tih područja. Od toga i mi profitiramo", kaže Mornhinweg. Potvrda njegovoj tvrdnji je i iskustvo stipendista Milovana Tomaševića koji će iskustvo svoje prakse u tvrtki Würth iskoristiti kada se bude vratio u predstavništvo te tvrtke u Srbiji gdje je nedugo prije nego je dobio stipendiju dobio radno mjesto. To je zapravo i cilj ove stipendije: da se iskustva stečena u poslovnom, ali ne samo u poslovnom, nego i u socijalnom okružju, prenesu u zemlju podrijetla.

Nastavak karijere u Njemačkoj

Milovan Tomašević iz Srbije i Elza Latifi s Kosova(DW/N. Kreizer)

Ovogodišnji stipendisti Milovan Tomašević iz Srbije i Elza Latifi s Kosova

No kombinacija kvalitetnih kadrova iz jugoistočne Europe i ogromna potreba njemačkih poduzeća za kvalificiranom radnom snagom često urode rezultatom koji pomalo odudara od cilja ove stipendije. Jedan dio stipendista privučen ponudama tvrtki u kojima su obavljali praksu, tako i ostane u Njemačkoj. Inženjer Uroš Jakšić je 2012. kao Đinđićev stipendist proveo pola godine u energetskoj tvrtki Vattenfall. „Nakon prakse sam imao najbolju namjeru vratiti se u Beograd. No tamo stvari nisu išle onako kako sam zamislio. A kako sam još za vrijeme prakse dobivao mnoge ponude, odlučio sam se vratiti u Njemačku i sad živim i radim ovdje u Berlinu", priča Uroš. Njegov primjer, ako se na umu ima drastični problem odljeva mozgova iz regije jugoistočne Europe, pokazuje opasnost od toga da se prvobitna ideja ovog projekta pretvori u mehanizam opskrbe njemačkih poduzeća prvoklasnim kadrom iz jugoistočne Europe. „Naša iskustva nam govore da neki od stipendista zaista ostanu u Njemačkoj, ali se nakon nekog vremena vraćaju u zemlje podrijetla i tamo prenose svoje iskustva stečena ovdje. Ali mi moramo poštivati svačiju odluku, pa i ako netko želi ostati ovdje", kaže Warbanoff iz Deutsche Bahna koji ujedno i koordinira odabir stipendista.

 

Preporuka uredništva