Statistikom protiv desničara

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova u statistikama o politički motiviranim kaznenim djelima razlikovalo je donedavno kao motive antisemitizam, ksenofobiju i religiju. Prošle godine je tome dodana i islamofobija. Cilj je bio, kako je krajem 2016. objasnio nadležni ministar Thomas de Maiziere, ispitati bilježi li ova vrsta kaznenih djela porast u Njemačkoj.

Od sredine 2015. do sredine 2016., dakle na vrhuncu izbjegličke krize, zabilježena su 73 napada na džamije. Masovni dolazak ljudi iz Sirije, Iraka, središnje Azije i zemalja Magreba dao je krila pokretu Pegida, koji je kritičan prema islamu,  i desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) te potaknuo antiislamsko raspoloženje u dijelu društva.

Koliko je ukupno bilo islamofobnih djela javnost će od Ministarstva unutarnjih poslova saznati vjerojatno tek u svibnju. Ali prošli tjedan je više medija izvijestilo o brojkama koje je savezna vlada proslijedila na upit Ulle Jelpke, parlamentarne zastupnice stranke Ljevica. Prema tim podacima prošle godine je bilo 49 napada na džamije, a ukupno je zabilježeno 950 kaznenih djela motiviranih neprijateljstvom prema muslimanima u kojima su ranjene 33 osobe. Treba naglasiti da podaci potječu od policije – u pitanju su prijavljena kaznena djela od kojih najveći broj još nema sudski epilog.

Zato kriminolog Christian Pfeiffer kaže da se pouzdane brojke mogu očekivati tek za godinu ili dvije. On smatra da je dobro što ta statistika sada posebno bilježi djela motivirana mržnjom prema islamu i muslimanima. Tako će, kaže Pfeiffer, biti lakša borba protiv tih kaznenih djela.

Kurdi ili desničari?

„Teško je svrstati kazneno djelo u određenu ideologiju", kaže za DW Sabine Seyb iz berlinskog savjetovališta za žrtve rasizma ReachOut. Ona ističe da je precizna statistika važna za prevenciju.

Aktualni slučajevi potvrđuju njene riječi. U posljednjih pet dana je u pet gradova zabilježeno pet napada – na džamije, jedan turski kulturni centar i jedno društvo za tursko-njemačko prijateljstvo. Postoje indicije da su – za sada nepoznati – počinitelji bliski Radničkoj stranci Kurdistana koja se tretira kao teroristička organizacija.

To bi značilo da motivi nisu rasizam ili islamofobija već prosvjed ili osveta zbog represije turske države protiv Kurda i agresije u sirijskoj provinciji Afrin. „S obzirom na unutarnje stanje u Turskoj ovo ne bi bilo iznenađujuće", kaže kriminolog Pfeiffer.

Kod napada na migrante, strance ili njihove ustanove uvijek se najprije sumnja na ekstremne desničare. Prema statistikama Ministarstva, čak 90 posto svih „kaznenih djela iz mržnje" počine desničari. Kod djela nasilja s političkom pozadinom desni ekstremisti su odgovorni u 85 posto slučajeva.

Nema čarobnog štapića za borbu protiv takvog nasilja, dodaje Pfeiffer. Video-nadzor u džamijama i kulturnim centrima je tek početak, a preporučuje se i suradnja udruge džamija s centrima za prevenciju i pokrajinskim zavodima za kriminalistiku. „Često predstavnici muslimanskih udruga najbolje znaju tko za njih predstavlja potencijalnu prijetnju", zaključuje Pfeiffer.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.