Srpska politička scena zbija redove uoči izbora | Politika | DW | 22.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

opci izbori u travnju

Srpska politička scena zbija redove uoči izbora

Srpska politička scene se priprema na opće izbore koji bi trebali biti održani početkom travnja. Oporba se ne može složiti oko svog kandidata a predsjednik Aleksandar Vučić apelira na stranačku disciplinu.

„Evo, vi ste pametni, uzmite sada pa vodite stranku" – tako se navodno predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić obratio stranačkim kolegama, ljut što su neki od njih na referendumu glasali protiv ustavnih promjena. Pedantni analitičari izbrojali su da je to jubilarni deseti put kako Vučić najavljuje ili prijeti odlaskom s čela stranke.

Sedamdesetak dana uoči izbora, Vučić ima više briga nego što je mogao naslućivati. Rascjepkana oporba možda ima šansu pobijediti u Beogradu, da s priličnim brojem zastupnika uđe u Skupštinu i, što je najteže, odvede Vučića u drugi krug predsjedničkih izbora. Pod uvjetom da, kako kažu sugovornici DW-a, oporba ne načini kardinalne greške, što nije isključeno.

Jer, referendum (na kojem su građani sredinom siječnja odlučivali o ustavnim promjenama koje bi omogućile pravosudne reforme koje od Srbije traži EU op.ur.) otkriva da kontrola biračkih mjesta nije nimalo jednostavna stvar, a pored toga, ono što bi trebao biti najveći oporbeni blok još se spori oko kandidata, saznaje DW.

„Hladni pogon naprednjaka"

Republičko izborno povjerenstvo je priopćilo kako je referendum prošao s 59,59 posto glasova „za", naspram 39,38 posto „protiv". Usprkos buci koja se digla oko navodne dogodila ogromna krađa – u Beogradu je bio i manji prosvjed – rezultati se gotovo poklapaju s uzorkom promatračke misije CRTA.

Prema podacima te nevladine organizacije, odnos je 57,4 naspram 41,6 posto. Odstupanje se drži u okviru statističke greške koju CRTA postavlja na 2,4 posto. „Da se masovno kralo, mi bismo to uočili", kaže za DW politolog Vujo Ilić iz te organizacije.

Je li glasanje bilo manje referendum, a više zagrijavanje za izbore? Tvrdi se da od dva milijuna izišlih birača većina nije znala niti ih nije bilo briga o kakvim se promjenama u pravosuđu radi. Tema je označavana kao stručna, komplicirana, čak i dosadna.

Vujo Ilić je suglasan da se radilo o prebrojavanju vjernih glasača vlasti, i njenih tvrdih protivnika. „Vlast je odvezla referendum u hladnom pogonu – bez kampanje. Broj glasova ’za’ je minimalni broj glasača na koje vlast može da računa.“

Mnogo je dojava o tome da je call centar SNS-a imao pune ruke posla, pozivajući članove i takozvane kapilarne glasače. Po tom tumačenju, najviše 1,2 milijuna ljudi glasa za vlast ako nema kampanje koja košta milijune eura, i žestoke medijske vatre.

„Glasovi za 'ne' bili su heterogeniji“, nastavlja Ilić, „kao skup svih nezadovoljnika. Možda se tu našao i poneki glasač SNS-a, ali ih je bilo vrlo malo, iako predsjednik tvrdi da ih je bilo najviše."

Može biti da je Vučić zabrinut, moguće i ljut na odbore koji nisu prikupili dovoljno glasača. Opcija „ne“ odnijela je prevagu u tri najveća grada, Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

Beograd na rubu noža

Serbien Referendum Vucic

Aleksandar Vučić - upozorenje "neposlušnom" SNS-u

Vrijeme je tajnovitih ispitivanja mnijenja s kojima je nastavio predsjednik Dveri Boško Obradović tvrdeći da njegova „patriotska opcija“ može računati na šest posto glasova, te da on, nakon Vučića, najbolje stoji u predsjedničkoj utrci. Gostujući na televiziji Insajder, Obradović nije otkrio iz kojeg istraživanja su ti podaci.

Prema nedavnom istraživanju agencije Faktor plus, koja gaji dobru suradnju s vladajućima, SNS bi obranila apsolutnu većinu s 57 posto, uz još devet posto za Socijaliste (SPS).

Izborni prag bi prešla kolona oko Stranke slobode i pravde (SSP) i Narodne stranke (NS) s 12 posto, te zelena koalicija s oko sedam posto. Dobro se kotirala i koalicija Pokreta za obnovu kraljevine Srbije i Demokratske stranke Srbije (4,2), ali su se oni u međuvremenu posvađali. Desničarska grupa Zavetnici bi se našla na rubu izbornog praga.

I u takve javno objavljene ankete se sumnja. Vujo Ilić iz promatračke misije CRTA to objašnjava ovako: „Prednost SNS-a na nacionalnoj razini je ogromna. Ostali su patuljci u odnosu na tu stranku."

„Ali, Beograd je druga priča. Imam povjerenja u istraživanja koja kažu da je broj onih koji podržavaju i osporavaju vlast tu otprilike izjednačen. Ipak, veći je problem prevesti nezadovoljnike u glasače, nego što je za vlast da izvede ljude na koje utječe i propagandom i pritiscima“, dodaje ovaj politolog.

Najvažnije karte se tek trebaju otvoriti. Vučić nije potvrdio da će se kandidirati za predsjednika, a nejasno je koga će – i hoće li uopće ikoga – istaknuti kao kandidata za premijera ili gradonačelnika Beograda.

Najveća oporbena kolona još se spori oko kandidata.Prema više izvora DW-a, trvenja SSP-a i NS-a su tolika, da nije isključena propast koalicije. Kao pokušaj smirivanja strasti, u toku su dva istraživanja koja mjere popularnost šestoro potencijalnih kandidata.

Ne žele „svoje" kandidate

Serbien Bosko Obradovic, Präsident der Partei Dveri

Čelnik desno ekstremnih Dveri Boško Obradović na svom YouTube kanalu

„Sadašnja ispitivanja javnog mnijenja trebalo bi navodno biti most za dogovor. Da se vidi koji kandidat kako stoji, pa će onda ponovo razgovarati“, kaže nam izvor upućen u događanja.

U igri su imena Marinike Tepić (SSP), Miroslava Aleksića i Zdravka Ponoša (obojica NS), odvjetnika Bože Prelevića, profesora Miodraga Zeca i bivšeg guvernera Dejana Šoškića. Potonja dvojica javno su rekli da ne žele u predsjedničku trku.

Spor djeluje bizarno, jer je NS do sada odbijala mogućnost da se njen čovjek, Zdravko Ponoš, kandidira, iako je ostatak koalicije to htio. Ponoš se potom udaljio od stranačkog vodstva, pa se na njega u vrhu stranke gleda kao na dezertera, kažu nam izvori.

S druge strane, SSP ne želi da Marinika Tepić bude predsjednička kandidatkinja, premda je najpopularnija od svih oporbenjaka u Srbiji. Iz te stranke se čuje da bi Ponoš, kao general, lakše privukao neopredijeljene u eventualnom drugom krugu protiv Vučića.

Radomir Lazović iz inicijative Ne davimo Beograd, koja je stožer zelene koalicije „Moramo“, kaže da od rujna pozivaju da se nađe zajednički kandidat oporbe. „Već se debelo kasni. Nama bi bilo značajno da to bude netko iza koga možemo stati. Ne bismo htjeli da nas neko stavlja pred svršen čin.“

„Imamo prijedloge i razmišljamo, ali ne nudimo kandidate u javnosti, nego želimo razgovarati“, dodaje Lazović za DW.

U oporbenim krugovima se govorka da bi zajedničkog kandidata, posebno ako bude profila generala Ponoša, mogle podržati i Dveri.

„Taj kandidat može premašiti rezultat Saše Jankovića iz 2017. godine od 16 posto“, tvrdi naš izvor upućen u događanja. „Ako bi stvarno bilo drugog kruga, to bi bio zgoditak koji bi Vučić dočekao takoreći kao poraz."

Rio Tinto nestaje kao tema?

Serbien Premierministerin Ana Brnabic

Rio Tinto? Koji Rio Tinto? - premijerka Ana Brnabić objavljuje kraj spornog projekta

Traga se i za 25.000 kontrolora na nešto više od osam tisuća biračkih mjesta. Do te brojke se stiže ako bi na svakom mjestu oporba imala barem tri čovjeka, što je, kako nam kaže jedan izvor iz te oporbene kolone, optimalno da bi se spriječile prevare.

„Izborni dan bi mogao biti svakakav. Treba računati i na koškanja“, kaže nam lider jedne oporbene stranke. „Posebno u Beogradu gdje postoje realne šanse da vlast izgubi. Oni će pokušati krasti u rubnim općinama poput Barajeva i Obrenovca, nema šanse da dozvole normalne izbore."

Vujo Ilić iz promatračke misije CRTA kaže da je kontrola izbora za oporbu bitnija od idealnog kandidata za predsjednika, jer idealnog nema. „Mnogi ljudi se povlače kad vide da se nade polažu u jednog velikog kandidata, u kojeg možda nemaju puno povjerenje. Prije su za mobilizaciju bitne teme poput Rio Tinta."

U četvrtak je Vlada ukinula Uredbu o prostornom planu posebne namjene za sporni projekt „Jadar".

„Poništeni su svi upravni akti vezani uz Rio Tinto, odnosno Rio Sava, sve dozvole odluke, rješenje i sve ostalo. Ugovore nikada nismo imali“, rekla je premijerka Ana Brnabić.

To nije zadovoljilo sve građane koji su se, sat vremena nakon premijerkinih riječi, okupili pred Predsjedništvom Srbije, tražeći moratorij od dva desetljeća na vađenje litija i bora. Najavljen je i nastavak prosvjeda uz zahtjev da se javnosti pokažu svi sporazumi s Rio Tintom.

Čini se da su posljednjih tjedana vlasti povukle pouku da kampanja mora biti opća i nemilosrdna, a oporba je shvatila da mora izbjeći nove sukobe, te da će biti prisiljena bdjeti nad svim glasačkim kutijama. Tko će pobijediti u nejednakoj borbi znat će se trećeg travnja nakon zatvaranja izbornih mjesta, ili najkasnije kad izborno povjerenstvo priopći rezultate.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu