1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Središnja Azija je atraktivna za IS

Roman Goncharenko / Vitali Volkov30. ožujka 2016

Kada se spomene Islamska država prvenstveno se misli na Bliski istok i sjevernu Afriku. No IS pokazuje zanimanje i za bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji.

https://p.dw.com/p/1ILwg
Foto: picture-alliance/Zuma Press

Bio je to "jedinstven" vojni manevar, izvijestili su regionalni mediji. Koristeći teško naoružanje, polovinom ožujka je oko 45.000 tadžikistanskih vojnika i rezervista zajedno s oko 2.000 ruskih vojnika izvelo vojnu vježbu čiji je cilj bio uvježbati obranu u slučaju napada terorističkih skupina iz inozemstva. Posljednji manevar održan je na jugu bivše sovjetske republike Tadžikistan, oko 15 kilometara od granice s Afganistanom. Poruka je očito bila upućena i talibanima i borcima Islamske države.

Rusija sa zabrinutošću mjesecima promatra kako se IS približava središnjoj Aziji. Opasnost da bi islamisti mogli iskoristiti Afganistan kao odskočnu dasku za širenje u regiji postaje sve realnija. Na to je pažnju skrenula glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova još koncem 2015. godine. Moskva smatra Tadžikistan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan i Kazahstan svojim sferama utjecaja. Naravno, Rusija vidi opasnost za svoje južno krilo i ovim državama pruža vojnu pomoć u okviru ugovora o kolektivnoj sigurnosti.

Raste broj boraca

Nema pouzdanih podataka o borcima IS-a iz središnje Azije u Siriji i Iraku. "The Soufano Group" iz New Yorka je u prosincu 2015. godine procijenio da broj članova IS-a iz bivših sovjetskih republika iznosi ukupno 4.700. Od njih je oko 2.400 ruskih državljana, koji prije svega dolaze sa sjevernog Kavkaza. Njihov broj se u jednoj godini utrostručio. Navodno ima oko 2.000 boraca IS-a koji potječu iz središnje Azije, a taj broj je također u porastu. Među njima je najviše boraca iz Uzbekistana i Kirgizije s po 500 boraca. Drugi izvori navode još veće brojke.

Tadžikistanski vojnici na granici s Afganistanom
Tadžikistanski vojnici na granici s AfganistanomFoto: DW/G. Faskhutdinow

"To je još uvijek mali broj osoba iz muslimanskih zajednica, ali taj broj ipak predstavlja izazov za sigurnosnu politiku", kaže Uwe Halbach iz berlinske zaklade Znanost i politika. On kaže da je osim toga povezanost IS-a sa postsovjetskim prostorom veća na sjevernom Kavkazu nego u središnjoj Aziji.

Osim toga , kaže Halbach, u stručnim krugovima je sporno dolazi li većina azijskih boraca IS-a direktno iz svojih domovina ili iz Rusije. "Tadžikistanci, koji su iselili u Siriju, dolaze djelomice iz krugova tadžikistanske dijaspore koja u Rusiji sve više biva pod pritiskom." Moskva naime posljednjih godina vodi restriktivnu politiku prema ekonomskim migrantima iz središnje Azije.

Autoritarne države, siromašni građani

Središnja Azija sa svojih oko 70 milijuna stanovnika predstavlja sve atraktivnije područje za regrutiranje boraca Islamske države. U pet bivših sovjetskih republika već desetljećima vladaju autoritarni režimi, koji se ubrajaju u najkorumpiranije na svijetu. Veliki dio pretežito muslimanskog stanovništva od raspada Sovjetskog saveza živi u siromaštvu.

Posebno su mladi muškarci prijemčivi za ideje IS-a, upozorava Akešan Kašegeldin, bivši premijer Kazahstana u razgovoru za DW. "Ako mladi ne vide perspektivu i nemaju mogućnost da promijene sustav, oni počinju slušati ekstremističke političare", kaže Kašegeldin, koji danas živi u inozemstvu. Ideal IS-a o stvaranju kalifata tamo je popularan, kaže on. To potvrđuje i Halbach. On strahuje da je i priča o "pravednijem društvu za muslimane" tema s kojom IS prikuplja bodove u središnjoj Aziji.

Alarmi u Tadžikistanu

Broj simpatizera IS-a je u svakom slučaju toliko porastao da u državama poput Tadžikistana "zvone zvona za uzbunu", kaže Halbach. Ova zemlja se smatra posebno ugroženom od IS-a zbog svoje granice s Afganistanom koja je duža od 1.300 kilometara.

Kozimšo Iskandarov
Iskandarov: "U Afganistanu je malo simpatizera IS-a"Foto: DW/G.Fashutdinov

U svibnju 2015. godine jedan spektakularni slučaj privukao je pažnju javnosti ne samo u Tadžikistanu. Pukovnik Gulmurod Chalimov, zapovjednik specijalne postrojbe policije, prebjegao je u IS. Vlada je nakon toga pojačala svoju retoriku o "opasnosti izvana", kaže Halbach. No ta retorika je korištena i od strane političke elite, kako bi se "skrenula pažnja s vlastitih nedostataka".

Zabranjena jedina islamska stranka

Kao primjer internih problema stručnjak iz Berlina navodi spornu zabranu "Stranke islamskog ponovnog rođenja Tadžikistana" u rujnu 2015. godine. Ona je bila jedina muslimanska stranka u postsovjetskom prostoru. Vrhovni sud joj ju je optužio za pripremu državnog udara. Tom odlukom je Tadžikistan "odustao od integriranja oporbenih snaga", smatra Halbach.

Muhiddin Kabiri, vođa zabranjene stranke, sada živi u Europi u egzilu. Vlada je, kako kaže Halbach, odavno radila na tome da u zemlji ostanu samo dvije snage: vladajuća stranka i radikalni mladi, kaže ovaj oporbeni političar. "Ako IS bude uništen ili oslabljen na Bliskom istoku, on će se morati preseliti u druge regije, što bi bila opasnost za Tadžikistan", kaže Kabiri. On prebacuje Tadžikistanu da se igra s vatrom.

Napadi IS-a iz Afganistana nisu vjerojatni

Mogućnost da IS direktno napadne države u srednjoj Aziji stručnjaci drže malo vjerojatnom. U Afganistanu postoje samo male skupine simpatizera IS-a, kaže Kozimšo Iskandarov, rukovoditelj Centra za afganistanske studije u glavnom gradu Tadžikistana Dušanbe.

Do slične procjene dolazi i Savezna akademija za sigurnost iz Berlina. "Trenutno se masivni vojni napadi IS-a na srednjeazijsku regiju za razliku od Iraka i Sirije čine malo vjerojatnim", navodi se u jednom dokumentu objavljenom u veljači. Naravno, IS bi mogao pokušati da se korak po korak proširi po središnjoj Aziji, navodi se u procjeni akademije iz Berlina. Kako bi se to spriječilo, Savezna akademija za sigurnost iz Berlina navodi da je neophodno sudjelovanje umjerenih islamskih snaga u političkom životu.