Srbija se 2020. nije približila Europskoj uniji

Izbori su se, naravno, održavali u sjeni borbe protiv Covid-19 pandemije, u kojoj je Srbija, nakon početnih dobrih rezultata, počela bilježiti značajno pogoršanje krajem godine. Dijalog s Kosovom je tijekom 2020 godine bio u prekidu, i tu nije bilo gotovo nikakvih pomaka, osim ako se u nekakav napredak ne računa potpisivanje takozvanog Washingtonskog sporazuma.Srbija u protekloj godini nije otvorila niti jedno poglavlje u pregovorima s Europskom unijom (EU), i to se smatra još jednim dokazom zakočenih reformi, duboke krize institucija, i „visoke razine kršenja demokracije i medijskih sloboda", kako je to ocijenila Tanja Fajon, predsjednica Odbora Europskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU-a.

Kosovo- nepoznati sljedeći koraci

Problem Kosova se seli i u sljedeću godinu, i u tom smislu ne postoje nikakve naznake da će se i u 2021. godini tu načiniti neki značajniji pomak. Kako za DW ocjenjuje Marko Savković, izvršni direktor Zaklade za političku izuzetnost: „Problem je što se sada ne zna što bi trebao biti sljedeći korak u tom dijalogu. U tehničkom dijelu dijaloga je ostalo malo toga što bi se još trebalo dogovoriti - ostaje Zajednica srpskih općina kao posljednje veliko pitanje".  

„Pritom ostaje nejasno kako bi trebao izgledati sveobuhvatni sporazum", nastavlja Savković, i kaže „da su se obje strane jako udaljile. Ljestvica je na obje strane podignuta vrlo visoko. Priština je sada zauzela stav da je za njih normalizacija samo uzajamno priznanje. Priznanje Kosova od Srbije je nemoguće, i to je isto tako podignuto na jednu visoku razinu, i teško mi je zamisliti da se tu stvari preokrenu". Marko Savković smatra da „sada možda idemo ka nekom manje ambicioznom sporazumu, koji bi objedinio sve ono što olakšava život građana, i koji u principu ne bi zadovoljio ambicije ni jedne niti druge strane".

Vučić čeka drugi mandat

Mislim da će se neuspješni dijalog Beograda i Prištine nastaviti i tijekom 2021 godine, ocjenjuje za DW Zoran Gavrilović, suradnik Ureda za društvena istraživanja (BIRODI).

„Promjenom administracije SAD-a atmosfera u kojoj će se to održavat će biti bistrija, ali pritisak koji će uslijediti od SAD i EU neće imati previše uspjeha: s jedne strane zbog podrške koju Vučić ima u Srbiji, a s druge zbog krize izvršne vlasti u Prištini".

„Očekujem da Aleksandar Vučić u predizbornoj godini, jer ne isključujem da izbori ipak budu održani 2021. godine, neće rješavati problem Kosova i jednostavno mislim da on za to čeka drugi predsjednički mandat. To mu na kraju može biti karta za trgovinu da sebi izgura još jedne neregularne izbore," dodaje Gavrilović.

Ta ocjena našeg sugovornika se uklapa u izjavu predsjednika Srbije da se do izbora, predviđenih za 2022. godinu, neće priznati Kosovo, a da će nakon toga „narod biti taj koji odlučuje".

Europu zanima dijalog

Tijekom 2021. očekuje se i novi dijalog vlasti i oporbe. Najraniji termin o kojem se govori u javnosti za početak tog dijaloga je siječanj 2021. godine. Izvršne vlasti za sada ne pokazuju previše entuzijazma oko tog dijaloga, o čemu svjedoči i izjava premijerke Ane Brnabić, koja kaže kako neće pregovarati s oporbom, i da oni koji to žele neka se „dogovaraju s nadležnim institucijama, a to nije Vlada Srbije".

Marko Savković smatra da je bez obzira na pojedine izjave srpskih dužnosnika na Zapadu ipak stvoren jedan značajan interes tamošnje javnosti, odnosno kod donosilaca odluka, da se taj dijalog nastavi. „Europski parlament je uključen u nešto većem obimu nego ranije, i bilo bi veliko iznenađenje ako on ne počne već u siječnju. I čini mi se da će biti vrlo brzo jasno kad on počne hoćemo li ovog puta imati nešto više rezultata kada je riječ o izbornim uvjetima", napominje Savković.

Zoran Gavrilović također smatra da će do tog dijaloga doći, ali sumnja da će on i ovog puta donijeti neki značajan rezultat: „jednostavno je ustanovljen jedan sustav osobne vlasti koji ne trpi demokraciju. Tako da bilo kakvi pregovori, i neke formalne izmjene koje će se možda dogoditi, neće stvoriti uvjete za fer i poštene izbore. Tijekom proteklih osam godina već je stvorena jedna politička kultura i atmosfera „ne-dijaloga", i teško da će čak i neke formalne promjene tu nešto bitno promijeniti", napominje suradnik BIRODI-ja.

Vladavina brojaka

Pitanje gospodarstva će tijekom sljedeće godine biti u središtu pozornosti pažnje, naročito imajući u vidu da će se tek u 2021 godini možda značajnije vidjeti posljedice pandemije. Vlasti za sada šire optimizam, i navode da će Srbija 2020. godinu završiti s najboljim gospodarskim rezultatima u čitavoj Europi, a da će se taj trend nastaviti i u 2021. godini.

Izvršni direktor Fonda za političku izuzetnost međutim skreće pažnju da prvi izazovi već dolaze, i tiču se činjenice da ti prvi paketi pomoći već ističu. „Zbog toga inače imamo i veliki deficit proračuna. Neka ideja države je da se nastavi s jakim ulaganjima u infrastrukturu, i da se tako generira neki rast. Ali, ključno je ipak koliko nas otkaza čeka od siječnja. A ne možete govoriti o ne znam kakvim rezultatima ako ljudi ostaju bez posla", ističe Marko Savković.

Zoran Gavrilović primjećuje da je u ovoj oblasti na snazi „numerokracija", ili vladavina brojevima. To znači bjesomučno izbacivanje brojeva koji praktično ništa ne znače, i služe samo kao podrška tom optimizmu koji vidimo u izjavama srpskih dužnosnika. Isto tako, ako imate pad u EU, koja je naš glavni ekonomski partner, ne možemo ni mi kao država imati dobre trendove".

Nedovoljan napredak za Europu

Srbija je zbog niskog stupnja demokratičnosti i nedostatka reformi 2020. godinu završila bez otvorenog poglavlja u pregovorima s EU-om. Hoće li se ta situacija ponoviti i u 2021. godini?

Marko Savković skreće pažnju da će dosta toga zavisiti direktno od rezultata dijaloga vlasti i oporbe, ali da za neke države ni to neće biti dovoljno. „Za države poput Nizozemske će biti ključno što će se postići u poglavljima 23 i 24. Mi imamo amandmane na Ustav s kojima se stručna zajednica ne slaže, jer kako su oni postavljeni to opet omogućava kontrolu nad tužiteljstvom i sudovima. Možda se Beograd nagradi otvaranjem jednog poglavlja u lipnju, recimo, ali Beograd sada ima situaciju da prije toga mora ponuditi neki rezultat oko Kosova, oko političkog dijaloga s oporbom, i da u poglavljima 23 i 24 ispuni obveze iz akcijskih planova. Sve zajedno to su ozbiljni zahtjevi", upozorava Marko Savković.

„Privremena Vlada koju imamo i njezina predsjednica se nije u svom ekspozeu bavila previše europskim integracijama", ocjenjuje Zoran Gavrilović.

„Mi imamo Vladu kojoj poglavlja 23 i 24 nisu prioritet, a bez toga nećemo imati stvarni napredak u europskim integracijama. Mi smo pored toga već u predizbornoj kampanji u kojoj neće biti tema koje mogu utjecati na rejting vladajuće stranke. A europske integracije nisu nešto od čega će ovisiti podrška birača Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i Aleksandru Vučiću", zaključuje Zoran Gavrilović.