Srbija: politika „toplo-hladno“ za predstojeću zimu | Gospodarstvo | DW | 16.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Opskrba energentima

Srbija: politika „toplo-hladno“ za predstojeću zimu

Kriza u Ukrajini uzburkala je svjetsko energetsko tržište. Kako se Srbija snalazi u novonastaloj situaciji? Tko može relativno mirno čekati zimu, a tko je već sad u panici - istražila reporterka DW-a.

Tržnica ogrjeva u Nišu

Tržnica ogrjeva u Nišu

Nakon što je potpisan ugovor o opskrbi prirodnim plinom iz Rusije, Srbija je kupila malo socijalnog mira za svoje građane za predstojeću zimu. Po tom novom ugovoru predviđena je opskrba za iduće tri godine u količini od dvije milijarde kubičnih metara godišnje. Sudeći po službenim podacima, oko 25 posto građana Srbije koji su priključeni na daljinsko grijanje, ili se griju na plin, nemaju razloga za brigu.

S druge strane, među ostalima koji se griju na drva, ugljen, pelete ili struju, panika je već duže vrijeme prisutna. Peleti su od prošle godine sa 30.000 poskupjeli na 42.000 po toni, a drva za ogrjev kojim se grije gotovo polovica stanovništva Srbije s 4.500 na 8.000, negdje čak i 9.000 dinara po kubičnom metru.

Drvo za ogrjev sve skuplje

Nišlija Đorđe Savić objašnjava da je prošle godine 20 metara drva plaćao po cijeni od 4.500 dinara, a cijepanje 750 dinara po metru.

Drva za ogrjev

Za kubični metar drva nedavno se plaćalo 4.500 dinara, a sada između sedam i devet tisuća

„I to mi je nestalo prije nego što je počelo lijepo vrijeme. Ove godine sam kupio prvo 12 metara po cijeni od 7.000 dinara, drugu turu od 6 metara poslije manje od mjesec dana sam platio 8.000 dinara. Cijepanje je ove godine 1.000 dinara. Znači, sve je skuplje, a ja još nisam kupio onoliko koliko mi je potrebno. Moram nekako kupiti još 4 metra, i to što prije", kaže ovaj Nišlija.

Na kvantaškoj tržnici u Nišu gdje se prodaje drvo za ogrjev, prodavači kažu da cijena konstantno raste. Razlog je, smatraju, poskupljenje goriva, ali i velike kiše. Posebna potražnja za predstojeću zimu je u Vojvodini, kaže nam jedan od prodavača, i to znatno veća nego prethodnih godina. Objašnjava da, iako su mnogi do sada koristili plin, plašeći se da plina neće biti, po drva dolaze na jug Srbije. Kako dolaze vlastitim prijevozom, kupuju bukvu za 7.300 dinara po metru kubičnom.

Hoće li drva za ogrjev biti još skuplja, mišljenja su na ovom stovarištu podijeljena. Dok jedni misle da će nastaviti poskupljivati sve do jeseni, drugi misle da će cijena pasti jer mnogi ove zime prelaze na grijanje na struju koje se, kako kaže, u ovom trenutku najviše isplati.

Ugljen - socijalna kategorija

Ugljen i dalje pripada u socijalnu kategoriju, pa se još od 2013. cijena ugljena i dalje kreće između 9.200 dinara i 11.500 dinara po toni, kaže za DW komercijalni direktor stovarišta ugljena Monicom, Slaviša Stojković. Ovo je najveće stovarište u Srbiji, a nalazi se u Nišu, Leskovcu, Sokobanji i Loznici.

Slaviša Stojković

Slaviša Stojković

Dok je cijena domaćeg ugljena nepromijenjena, to ne važi za ugljen iz uvoza, kaže Stojković.

„Taj ugljen iz uvoza je poskupio, a evo što znači uvoz: zbog situacije u Rusiji i Ukrajini, ugljen ne dobivamo s tih strana. Ugljen dolazi iz Bosne iz rudnika mrkog ugljena koji je vrlo kvalitetan, i iz Obilića s Kosova dobivamo sušeni i sirovi ugljen. To je ugljen prvenstveno za štednjake", kaže komercijalni direktor stovarišta Monicom.

„Najveći problem juga je problem u Sokobanji, gdje rudnik ne radi već treći mjesec zbog pogibije rudara. Kolubara također već tri mjeseca ne prodaje ugljen građanima, a nedavno je rečeno da neće ni stovarištima ugljena. Ali, činjenica je da cijene ugljena iz domaćih rudnika nisu povećane“, kaže Slaviša Stojković i podsjeća da nije poskupjela ni struja. On vjeruje da je to zbog socijalnog mira. Naglašava da stovarišta Monicom imaju dovoljne količine ugljena, i za kotlove i za štednjake.

Utovar ugljena na stovarištu u Nišu

Utovar ugljena na stovarištu u Nišu

A struja?

Hoće li struja poskupjeti i hoće li zbog povećanog broja građana koji se griju na struju možda doći do nestašice struje, pitali smo Ministarstvo rudarstva i energetike.

U odgovoru za DW kažu da je „Srbija jedna od rijetkih zemalja u kojoj se nakon početka krize u Ukrajini cijena struje nije mijenjala, a i inače je među najnižima u Europi“. U Ministarstvu ipak podsjećaju da suglasnost na cijenu električne energije daje Agencija za energetiku. O eventualnim problemima s nestašicama i restrikcijama struje u Ministarstvu kažu:

„U ovom trenutku, po svemu čime raspolažemo, ne očekuju se nestašice ili restrikcije. EPS (Elektro-privreda Srbije) trenutno uvozi dio potrošnje električne energije, a država je omogućila tom poduzeću da uveze i ugljen koji nedostaje dok ne podigne vlastitu proizvodnju na razinu koja je potrebna. Sa svim što EPS sada ulaže i poduzima, prije svega na kopovima, trebalo bi da početkom 2024. imamo proizvodnju električne energije koja može pokriti naše potrebe".

Tko se grije na plin ili struju - ne mora brinuti

Prema izjavama Ministarstva za energetiku, mirni mogu biti i oni što se griju na plin, i oni što se griju na struju. Ipak, profesor s Ekonomskog fakulteta u Nišu, Boban Stojanović, iako ugovor između Rusije i Srbije o opskrbi plinom vidi kao povoljan za Srbiju, smatra da je problem riješen samo na određeno vrijeme.

Boban Stojanović

Boban Stojanović

„Dobar je jer je cijena plina vezana za cijenu nafte. To omogućuje oscilacije od 30% gore ili dolje, što će ovisiti o kretanju cijene nafte", smatra prof. Stojanović, ali problem vidi u tome što je Srbija 100% vezana upravo za ruski plin, zbog čega tvrdi da Srbija mora tražiti alternativna rješenja.

„Sloboda je mogućnost izbora, ako nemate izbor, onda nemate ni slobodu. Srbija se mora prvo pobrinuti za nabavu 800 milijuna kubičnih metara plina koji joj nedostaju. Plinski aranžman s Rusijom napravljen je samo za dio opskrbe, doduše veći dio potreba Srbije, ali jedan dobar dio ostaje kao problem. Taj dio će biti plaćen drugim, najvjerojatnije višim cijenama“, smatra naš sugovornik. Ističe da se kraj energetskoj krizi ne vidi.

Oko alternativnih rješenja u cilju sigurnije opskrbe plinom, u nadležnom ministarstvu za DW kažu da „je već započeta izgradnja plinske interkonekcije s Bugarskom s kojima ćemo diverzificirati rute opskrbe i omogućiti opskrbu prirodnim plinom i od drugih dobavljača, uključujući prirodni plin iz Azerbajdžana i s tzv. LNG terminala u Aleksandropoulisu".

Iako nadležni uvjeravaju da razloga za paniku nema, građani Srbije nemaju mnogo povjerenja u te priče. Đorđe Savić s početka priče kaže da bi odavno prešao na grijanje plinom, ali je početna investicija od 3.000 eura prevelika za rizik da plina nestane. Iako, kako kaže, mrzi zimski period upravo zbog toga što mora nabavljati drva i ložiti, ovo rješenje je još uvijek jedino za njegovo kućanstvo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu