Srbija iščekuje datum za pregovore | Politika | DW | 16.12.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija iščekuje datum za pregovore

EU bi ovaj tjedan trebao donijeti godišnje zaključke o napretku zemalja u procesu eurointegracija. Albanija očekuje kandidatski status, Srbija datum za početak pregovora, a BiH još jednu kritiku zbog zaostajanja.

Catherine Ashton i Ivica Dačić

Catherine Ashton i Ivica Dačić

Kao i svake godine, kraj prosinca je vrijeme za završne europske sastanke na kojima se, između ostalog, usvajaju i zaključci o napretku zemalja koje se nalaze u procesu proširenja Unije. Tako će se ovaj tjedan pitanje eurointegracije Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Kosova naći na dnevnom redu prvo ministra, a zatim i lidera EU-a u Bruxellesu. Očekuje se da će već danas (16.12.) ministri vanjskih poslova zemalja članica, na marginama sastanka Vijeća ministara, razmijeniti mišljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu. Najvažnija rasprava za regiju slijedi u utorak (17.12.) kada bi Vijeće za opće poslove EU-a trebalo usvojiti zaključke o napretku u 2013. godini za sve zemlje koje se nalaze na europskom putu i eventualne preporuke za sljedeće korake. Ove godine su Albanija i Srbija zemlje koje imaju najveća očekivanja. Tirana, kao i prošle godine, kada nije dobila zeleno svjetlo od zemalja članica, očekuje status zemlje kandidatkinje, a Beograd datum za početak pregovora o članstvu. Diplomatski izvori navode da će Crna Gora biti pohvaljena za nastavak procesa pregovora o pridruživanju, dok se Makedonija i BiH ne mogu nadati pozitivnom izvještaju. U Bruxellesu se ocjenjuje da u pridruživanju najviše zaostaje Bosna i Hercegovina, koja je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nije podnijela zahtjev za članstvo.

Srbija u očekivanju datuma za pregovore...

Catherine Ashton

Ashton će predstaviti izvješće o napretku

Šefica europske diplomacije Catherine Ashton, koja predsjedava Vijećem ministara vanjskih poslova, trebala bi danas „razmijeniti mišljenja“, a sutra predstaviti svoj izvještaj o napretku Beograda i Prištine u procesu normalizacije odnosa. Od tog izvještaja u velikoj mjeri ovisi rasprava u Vijeću za opće poslove EU-a i odluka o zakazivanju prve međuvladine konferencije Srbije i EU-a, odnosno službenog početka pregovora o članstvu Srbije u Uniji. U ovom trenutku tehničke radne grupe Beograda i Prištine i dalje vode razgovore kako bi pokušale ostvariti napredak na području pravosuđa, jedinom području koje je ostalo kao „otvoreno pitanje“ u izvještaju Catherine Ashton. Neslužbeno se može čuti da bi, umjesto „idealnog“ (koji podrazumijeva dogovor o pravosuđu), šefica diplomacije EU-a u slučaju izostanka tog dogovora trebala predstaviti pozitivan izvještaj dovoljan da zemlje članice EU-a odluče da Srbiji daju datum za početak pregovora. Iz litvanskog predsjedništva EU-om kažu da je najrealnije očekivati da taj datum bude „prije tijekom nego krajem siječnja“.

..i pregovaračkog okvira

sastanak Ashton, Thaci i Dacic

Poželjan je napredak u odnosima Beograda i Prištine

Ono što u ovom trenutku također još nije izvjesno jest kako će izgledati pregovarački okvir za Srbiju, odnosno kako će u njemu biti raspoređena pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom. U Uniji postoji jedinstven stav kada se radi o “paralelizmu” procesa pregovora o pridruživanju i dijaloga o normalizaciji odnosa. Međutim Europska komisija i jedan broj zemalja članica zalažu se za pregovarački okvir u kome bi pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom bila koncentrirana u jednom, posljednjem poglavlju 35. Tako bi se onemogućile eventualne blokade drugih poglavlja zbog otvorenih pitanja Beograda i Prištine. Sličan nacrt pregovaračkog okvira predložila je i trenutno predsjedavajuća zemlja EU-a Litva, koja se, kako diplomatski izvori navode, zalaže za manje uvjetovanje Srbije “kosovskim pitanjem” tijekom pregovora o članstvu, koji bi, između ostalog, trebali dovesti do “sveobuhvatne normalizacije odnosa” dviju strana. S druge strane postoji “tvrđi stav” Njemačke i Velike Britanije koje očekuju “potpunu i pravno obavezujuću” normalizaciju odnosa Beograda i Prištine te smatraju da u pregovorima Srbije s EU-om otvorena pitanja koja se tiču Kosova “ne trebaju biti izdvojena iz poglavlja gdje su relevantna i opravdana“. Nepostizanje dogovora o pravosuđu između Beograda i Prištine može poslužiti kao dodatni argument ovim zemljama za inzistiranje na „tvrđoj liniji“ kada su u pitanju i pregovarački okvir i datum za Srbiju. Kakva god odluka bude donijeta u utorak na Vijeću ministra, ona bi trebala biti i konačno odobrena na sastanku na vrhu šefova država i vlada članica EU-a koji se održava 19. i 20. prosinca u Bruxellesu.

Preporuka uredništva