Srbija: EU pomaže više, ali je Kina „bratska“ | Politika | DW | 04.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Srbija: EU pomaže više, ali je Kina „bratska“

U doba pandemije koronavirusa pomoć treba uzeti odakle god da stiže. Ipak, srpski dužnosnici u prvi plan ističu kinesku pomoć. U Bruxellesu su to percipirali.

Simboli Beograda u bojama kineske zastave i jumbo-plakati s porukom „Hvala, brate Si". Dužnosnici Srbije pred kamerama uz široke osmjehe dočekuju kinesku pomoć, slijede izjave o čeličnom prijateljstvu srpskog i kineskog naroda.

„Kada je Kina poslala avion pomoći za Srbiju, predsjednik Vučić je napravio veliku predstavu od toga. Ali, kada je stigla daleko važnija pomoć od Europske unije, nigdje niste mogli vidjeti ni fanfare ni predsjednika", napisao je na Twitteru Karl Bildt, švedski diplomat i dopredsjednik think-tanka Europsko vijeće za vanjsku politiku.

Ubrzo potom, i Vlada i nadležno ministarstvo počeli su novinare bombardirati mailovima o donacijama EU-a i fotografijama zrakoplova koji nose medicinsku pomoć.

EU daje više

Nije vrijeme za sabiranje „tko je dao više", kažu svi sugovornici DW, ali ipak podvlače crtu. Europska unija je Srbiji najveći investitor, trgovinski partner i donator, navodi se u jednom od priopćenja Ministarstva za europske integracije.

„Od početka pregovora o pristupanju Srbije 2014. godine, EU je donirala Srbiji gotovo dvije milijarde eura bespovratnih sredstava za podršku modernizaciji zemlje. Samo u zdravstveni sektor, EU je u protekla dva desetljeća Srbiji odobrila kroz bespovratnu pomoć i kredite u vrijednosti od 450 milijuna eura kako bi sustav postao moderniji i otporniji", podsjećaju iz nadležnog ministarstva.

„To je temelj koji će Srbiji pomoći da se izbori s korona-virusom", kaže za DW šef Delegacije europske unije u Srbiji Sem Fabrizi. On podsjeća da Srbiji od Europske unije ovih dana stiže još pomoći, između ostalog, financijski paket od 93 milijuna eura, kako za kupovinu i prijevoz hitne medicinske opreme i potrošnog materijala, tako i za ekonomski oporavak.

„Solidarnost je ključna, ovo nije konkurencija", kaže Fabrizi za DW. „U siječnju, kada se koronavirus širio u Aziji, EU je Kini poslala 56 tona medicinskog materijala. Sada Kina ima na raspolaganju neke resurse i s pravom je njihov red da pokažu solidarnost."

„Ne bojimo se usporedbe: paket EU-a za Srbiju je značajan, obuhvatan i dugoročan. Predsjednik Vučić se zahvalio u telefonskom pozivu povjereniku za proširenje Europske unije Varhelyju i javno izrazio zahvalnost", dodaje Fabrizi.

Kina nije beznačajan partner

Serbien EU Hilfe am Flughafen Surcin in Belgrad (EU Delegation, Serbien)

Pomoć iz EU-a pod okriljem mraka

Kad se računica podvuče na drugoj strani, Kina je na listi donatora Srbije na 15. mjestu. Rangiranje, međutim, se može promatrati i drugačije. „Kina je 2018. godine imala višu razinu direktnih stranih investicija od bilo koje pojedinačne države Europske unije", objašnjava za DW Stefan Vladisavljev iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost. On godinama pomno prati odnose Srbije i Kine.

Vladisavljev ukazuje na to da od 2009. godine, kada su Srbija i Kina potpisale prvi strateški sporazum, postoji kontinuitet u suradnji bez obzira na promjenu vlasti u Srbiji. „Srbija se od 2009. godine stalno okreće Kini, imamo povećanje direktnih stranih investicija, ukupne razine financijskih aranžmana i vanjskotrgovinske razmjene. To i dalje nije ista razina kao Europska unija, ali činjenica je da postoji konstantan porast", kaže Stefan Vladisavljev.

U vrijeme korona-krize, pomoć iz Kine je ipak stigla prva. Koliko – to još uvijek nije poznato. „Čak i kada bih pokušao zbrojiti, ne bih mogao dobiti relevantne brojke, jer dosta toga nije ni objavljeno. Nekoliko puta je napomenuto kako su srpski dužnosnici zamoljeni od veleposlanice Kine da iznosi za sada ostanu tajna", kaže Vladisavljev. „S druge strane, informacije EU -a su takve da se točno zna što je izdvojeno i u kojim iznosima, što ukazuje opet na trendove u načinu obavljanja posla EU i Kine."

On smatra da Srbiji ne bi trebalo zamjerati „bratske" odnose u ovom trenutku, jer oni mogu biti dobra osnova za razvoj odnosa kada pandemija prođe. „S druge strane, ne treba zanemariti ni Kinu kao veliku silu koja se prva počela da se bavi borbom protiv korona-virusa van svoje teritorije. I dok su nesporne dobre namjere, to jeste popraćeno i velikom propagandom od strane Kine, kako bi se promijenio narativ o kineskom virusu", objašnjava Vladisavljev.

Ima li prostora za zaokret?

Različit odnos Srbije prema donatorima, međutim, nije bez razloga zabrinuo javnost. Kritičari novog vala "bratskih odnosa" s Kinom upitali su se koriste li srpski dužnosnici  krizu kako bi napravili politički zaokret.

Oporbena Demokratska stranka upitala je jesu li „medicinske rukavice" postale izgovor da Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić „skinu diplomatske rukavice s kojima su se rukovali s predstavnicima Europske unije" i da se sada bez zadrške okrenu ka „svom prijatelju i bratu predsjedniku Kine Si Đinpingu".

„Propagandno poigravanje u vremenima krize može ostaviti posljedice ne samo po srpske odnose s Europskom unijom, nego i na oblikovanje percepcije srpske javnosti o 'bratskoj' Kini naspram 'nezainteresirane' Europske unije", dodaje se u priopćenju DS-a.

Briga da će Srbija napraviti politički zaokret, ni u Europskoj uniji nije novijeg datuma. U Briselskim krugovima već dugo zaziru od pretjerane kritike vlasti u Srbiji i problema na polju vladavine prava, strahujući da će preveliki pritisak EU-a još jače gurnuti Srbiju u zagrljaj Kine.

„Brine ih zato što im je Kina globalni konkurent", kaže za DW bivša glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić. „Uloga Kine na zapadnom Balkanu je da popunjava rupe u gospodarskom razvoju, prije svega u izgradnji bazične infrastrukture", smatra Grubješić.

Nastavit će se put eurointegracija

Coronavirus in Serbien Nis Ausgangssperre (DW/J. Đukić-Pejić)

Prazne niške ulice

Ipak, nema sumnje da će, kada kriza i fanfare prođu, Srbija nastaviti put eurointegracija, suglasni su naši sugovornici.

„Treba usporediti i brojke i trgovinsku razmjenu i ekonomsku suradnju i zahvaliti se svima na pomoći u izvanrednoj situaciji i nastaviti put EU integracija, po novoj metodologiji", izričita je Suzana Grubješić.

Ona je uvjerena da se EU neće raspasti zbog krize kao što to najveći kritičari predviđaju. „Ali način na koji ona odgovori na ovu krizu svakako će oblikovati budućnost same Unije i to kako građani doživljavaju EU. Ukoliko nastupi odlučno i uspije koordinirati članice, ima izgleda da izađe čak i jača nego prije", smatra Grubješić.

Da Srbija nesumnjivo ostaje na putu ka Europskoj uniji uvjeren je i veleposlanik EU-a u Srbiji Sem Fabrizi. „Vrlo je pozitivno to što je EU, usprkos krizi izazvanoj korona virusom, najavila otvaranje pristupnih pregovora zs Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovo je ključni signal i za Srbiju, naravno. Srbija, naravno gradi odnose i s trećim zemljama, uključujući Kinu. Međutim, očekujemo da se u vanjskopolitičkim odnosima poštuju sve obaveze koje je Srbija preuzela kao dio EU-a", kaže Fabrizi.

Uskladiti vanjskopolitičke odnose, međutim, ostaje kao najveći izazov kad kriza prođe, dodaje Stefan Vladisavljev. „I Kini kao državi je u interesu da Srbija postane dio EU-a, tako da ćemo vjerojatno vidjeti dva paralelna procesa, ali će biti jako teško uskladiti neke politike i standarde koje propisuje članstvo u EU, s jedne strane, i Kinu koja često ne postavlja pitanja, a ni vi ne postavljate pitanje Kini oko recimo, zaštite okoliša ili vanjskopolitičkih deklaracija. Bit će potrebno mnogo truda da se ta dva procesa usklade", zaključuje Vladisavljev.