Srbija: žal za smrtnom kaznom | Panorama | DW | 10.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Srbija: žal za smrtnom kaznom

Više od polovice građana Srbije želi ponovno uvođenje smrtne kazne. Broj zagovornika te drastične kaznene mjere iz godine u godinu raste.

Kuvajt: zatvorenika odvode na izvršenje smrtne kazne

Kuvajt: zatvorenika odvode na izvršenje smrtne kazne

Udruženje građana „Srbija protiv smrtne kazne“, koje je član Svjetske koalicije koja se zalaže se ukidanje te kazne u svim zemljama svijeta, svakog 10. listopada objavljuje rezultate istraživanja o mišljenju građana Srbije o toj temi.

Ove godine 58 posto građana izjasnilo se za ponovno uvođenje smrtne kazne, protiv je 25 posto, dok je neodlučno 17 posto. To predstavlja blagi porast u odnosu na prošlu godinu, kada je 56 posto građana Srbije bilo za uvođenje ove kazne, protiv je bilo 24, a suzdržano 20 posto ispitanika.

Od 2007. gotovo svake godine rastao je broj građana u Srbiji koji su za ponovno uvođenje smrtne kazne – prije 12 godina takvu promjenu kaznenog zakona podržavalo je nešto više od 30 posto građana, a ove godine taj postotak se popeo na 58.

Tijanin zakon

Podrška građana Srbije uvođenju smrtne kazne asocira na entuzijazam kojim je 160.000 njih podržalo inicijativu zaklade „Tijana Jurić“ da se donese tzv. „Tijanin zakon“. Tim zakonom se kazna zatvora od 30 do 40 godina zamjenjuje doživotnim zatvorom, a oni koji su osuđeni zbog ubojstva djece, trudnica i nemoćnih osoba nemaju pravo na otpust poslije 27 godina.

Ta zaklada pokrenula je inicijativu nakon što je silovana i ubijena maloljetna djevojka. Zakon je donesen u Skupštini Srbije u svibnju ove godine, iako prethodno o tome nije bilo javne rasprave.

Vladica Ilić

Vladica Ilić

„Način na koji je ove godine u Srbiji uvedena kazna doživotnog zatvora bez mogućnosti uvjetnog otpusta za nekoliko kaznenih djela, bio je izrazito populistički“, kaže za DW Vladica Ilić iz udruženja Srbija protiv smrtne kazne. „Država se, rekao bih, krila iza inicijative 160.000 građana, zanemarujući stavove velikog dijela struke, svoj Ustav i potvrđene međunarodne ugovore. Tu prije svega mislim na Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Potpisi građana bili su relevantni za neka od rijetkih pitanja za koja to nikako ne smiju biti – to su ljudska prava i kaznena politika“, kaže Ilić.

On podsjeća da je u stručnoj literaturi na nekoliko mjesta uvođenje doživotnog zatvora bilo opravdavano zabranom propisivanja smrtne kazne. „Ne mogu to drugačije shvatiti osim kao žal za smrtnom kaznom. Ovo i nije naročito iznenađujuće, s obzirom na to da se razlozi kojima se nekad branilo postojanje smrtne kazne danas koriste u prilog uvođenju kazne doživotnog zatvora bez uvjetnog otpusta“, kaže Ilić.

Brisanje iz kaznenog zakona

Posljednje kazne na smrt u Srbiji izrečene su krajem 20. stoljeća, a posljednja je izvršena 1992. u Somboru. Od 1804. godine do tada, u Srbiji i Jugoslaviji je više od 7.000 osoba osuđeno na smrt, ali nema preciznih podataka koliko je tih kazni izvršeno.

Smrtna kazna je definitivno izbrisana iz kaznenog zakona glasanjem u Skupštini Srbije 26. veljače 2002., dvije godine poslije pada režima Slobodana Miloševića. Tadašnja SR Jugoslavija i Srbija započele su reforme pravnog sustava radi prijema u Vijeće Europe, a ukidanje smrtne kazne bio je jedan od najznačajnijih uvjeta.

 „U svijetu je prošle godine izvršeno najmanje 700 egzekucija, ne računajući Kinu, Sjevernu Koreju i još nekoliko zemalja za koje je teško prikupiti podatke“, navodi za DW Vladica Ilić i dodaje da se Kina smatra zemljom u kojoj na godišnjoj razini ima najviše izrečenih i izvršenih smrtnih kazni u svijetu. Bjelorusija je, ističe Ilić, jedina zemlja u Europi u kojoj se još uvijek izriče smrtna kazna i gdje su ove godine na smrt osuđene dvije osobe.

Država ljudima nije dala pravo na život, pa mu ga ne može ni oduzeti; uvijek postoji opasnost od sudske greške; smrtna kazna ne sprečava zločin – to su neki od argumenata koje u prilog ukidanja smrtne kazne na svojoj internetskoj stranici navodi Udruženje Srbija protiv smrtne kazne.

Preporuka uredništva