Srbija: Što ako prestane stizati ruski plin | Gospodarstvo | DW | 04.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Opskrba energentima

Srbija: Što ako prestane stizati ruski plin

Srbija potpuno ovisi o ruskom plinu koji sada nabavlja po povoljnoj cijeni. Dotok bi prestao jedino ako bi EU krenuo u totalne sankcije, pa Bugarska zaustavila protok ruskog plina. Tada bi Srbija imala ogroman problem.

Cijena nafte „nastavlja divljati", a cijena plina „dostiže nove rekorde" javili su beogradski tabloidi u srijedu, uz odgovarajući broj uskličnika.

Zbilja, plin je u srijedu na europskom tržištu zabilježio cijenu veću od 2.200 dolara za tisuću kubičnih metara. Samo tjedan dana ranije – pred početak napada Rusije na Ukrajinu – ista količina prodavala se za manje od 1.000 dolara.

S druge strane, već danima od srpskih dužnosnika stižu informacije da Srbija ima dovoljno plina, da neće poskupjeti, da je dotok stabilan, i sve u tom stilu.

U srijedu uvečer, u ponešto dramatičnom obraćanju predsjednika Vučića, uz silna nabrajanja što je sve poskupjelo zbog rata u Ukrajini, a što je sve Srbija uspjela nabaviti, javnost je doznala i da država ima nešto više od 120 milijuna kubičnih metara plina u pričuvi, ali i da troši oko desetak milijuna dnevno.

Prema važećem ugovoru o isporuci plina, koji je krajem prošle godine produžen na šest mjeseci i istječe 1. lipnja ove godine, Srbija Rusiji plaća 270 dolara za 1.000 kubika plina. Ta „bratska" cijena važi do razine potrošnje od šest milijuna kubika dnevno, a preko toga Srbija plaća tržišne cijene.

Od 1. lipnja bi trebao važiti novi ugovor, po novoj cijeni, koji doduše još uvijek nije potpisan.

Međutim, napad Rusije na Ukrajinu je potpuno poremetio sve planove, pa se s pravom postavljaju pitanja – hoće li ruski plin nastaviti teći usprkos europskim sankcijama Rusiji? Što ako, na primjer, Bugarska „zavrne slavinu" i ruski plin prestane dolaziti u Srbiju?

Otvorenje plinovoda Turski tok (TurkStream) u Istambulu: Borisov, Putin, Erdogan i Vučić 8. 1. 2020.

Otvorenje plinovoda Turski tok (TurkStream) u Istambulu: Borisov, Putin, Erdogan i Vučić 8. 1. 2020.

Jer Srbija, osim malo vlastite proizvodnje, skoro potpuno ovisi o ruskom plinu koji teoretski može doći preko Ukrajine i Mađarske, ali sada dolazi takozvanim Turskim tokom pa preko Bugarske.

Sve ovisi o sankcijama EU-a

Nedavno je kompanija Nord Stream 2, koja stoji iza plinovoda Sjeverni tok 2, otpustila sve radnike: u početku se pojavila informacija i da je kompanija podnijela zahtjev za bankrot, međutim, ta tvrdnja je demantirana.

Po riječima Gorana Radosavljevića, profesora na sveučilištu FEFA i nekadašnjeg glavnog tajnika Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, pravo je pitanje je li Europa ozbiljna u sankcijama prema Rusiji ili nije.

„Ako Gazprom, Lukoil, Rosneft, Novatek i Surgutnefteplin ostanu nedirnuti sankcijama, nije jako bitno što se događa s ostatkom ekonomije, jer veliki dio prihoda Rusije dolazi iz ovih 4-5 kompanija“, kaže Radosavljević za DW.

Ipak, europske sankcije su za sada poštedjele energetski sektor Rusije. Slično je i s izbacivanjem ruskih banaka iz sustava SWIFT, dominantnog globalnog servisa koji povezuje financijske institucije širom svijeta: pošteđene su one ruske banke koje obavljaju isplate za energente.

Stoga se i naglo uvećanje cijena možda može smatrati privremenim, kao posljedica šoka – sličnu cijenu je, bez rata u Ukrajini, plin dostigao i krajem prosinca 2021. godine. I inače, isporuka plina se, za razliku od nafte, najčešće ugovara između dvije države: Rusija kao izvoznik, dogovori cijenu sa zemljom koja plin uvozi i ta cijena važi određeno ugovoreno razdoblje, bez obzira što se događa na tržištu.

U Srbiji raste potrošnja plina

Prema podacima Europske komisije, Rusija je glavni opskrbljivač sirovom naftom, prirodnim plinom i čvrstim fosilnim gorivom (ugljenom) u Europskoj uniji. Čak 27 posto od ukupnog uvoza sirove nafte, 41 posto od ukupno uvoza prirodnog plina i 47 posto čvrstog fosilnog goriva (uglavnom ugljena) tijekom 2019. u EU je došlo iz Rusije.

Dalekovod

Električna struja donekle može zamijeniti plin, ali Srbija bi i nju morala uvoziti

Brojke govore da je vjerojatno da će sankcije i dalje preskakati energetske kompanije iz Rusije, s obzirom na to da je nemoguće u kratkom roku nadomjestiti te količine energenata iz drugog izvora.

S druge strane, uvoz ruskog prirodnog plina u Srbiju varira od minimalnih 1,39 milijardi kubičnih metara 2014. kada je Rusija anektirala Krim, nakon čega je uslijedio prvi val sankcija, do 2,2 milijarde kubika 2019. godine.

Posljednji podatak Republičkog zavoda za statistiku, za 2020. godinu, govori da je od ukupno 1,99 milijardi uvezenih kubičnih metara plina najviše odlazilo na industriju (470 milijuna kubika), a potom na kućanstva (303 milijuna). Međutim, primjetno je da je industrija mnogo više koristila plin u ranijim godinama – 2013. je, na primjer, ta brojka iznosila 892 milijuna kubika, a 2018. 772 milijuna. S druge strane, potrošnja plina u kućanstvima stabilno raste od 2014., od 179 milijuna do današnja 303 milijuna.

Radosavljević za DW kaže da je moguće naći „rupu“ čak i ako se uspostave totalne sankcije, kako za ruski plin, tako i za plaćanja, međutim, on tu opciju smatra malo vjerojatnom. „Mogu zamisliti da bi Rusi mogli živjeti pod svijećama dvije godine, ali ne mogu zamisliti da bi se to isto moglo dogoditi u Njemačkoj“, zaključuje on.

Ako bi EU ipak krenuo u totalne sankcije, dio srpske industrije bi vjerojatno morao sniziti kapacitete ili prestati raditi, kažu stručnjaci. Sezona grijanja je doduše na izmaku, ali sljedeću valja spremiti. Kao jedina realna opcija izgleda nadoknada dijela plina strujom, ali nedavni problemi Elektroprivrede Srbije da proizvede dovoljne količine ne ulijevaju povjerenje.

Preporuka uredništva