Spomenik Tuđmanu u Tomislavgradu i stare ratne rane | Politika | DW | 10.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Spomenik Tuđmanu u Tomislavgradu i stare ratne rane

Ovog petka u Tomislavgradu – bivšem Duvnu - je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu. Bošnjaci i Srbi iz tog mjesta tu ne vide razlog slavlju, ali ne žele da se iz bilo kojeg razloga otvaraju stare rane.

U Tomislavgradu ili Duvnu kako se prije zvao, ovog petka (10.8.) je službeno otkriven spomenik prvom predsjedniku susjedne Republike Hrvatske Franji Tuđmanu. Hrvatska udruženja nastala iz proteklog rata pozivaju „sav duvanjski i hrvatski puk" na otkrivanje spomenika „utemeljitelju moderne hrvatske države". U priopćenju se navodi kako „hrvatski narod duvanjskog kraja ovim činom iskazuje zahvalnost" prvom hrvatskom predsjedniku „za sve dobro što je učinio za svoj hrvatski narod". Spomenik je otkrio sin Franje Tuđmana, Miroslav.

Hrvati Tomislavgrada uglavnom podržavaju ovaj čin. „Većina ljudi u ovom kraju nema ništa protiv Franje Tuđmana i većina ih je za spomenik, iako misle da spomenika imamo i previše", kaže stanovnik grada za Deutsche Welle koji bi radije ostao anoniman. O Tuđmanovom spomeniku raspravlja se i na društvenim mrežama. Jedni smatraju da je hrvatski predsjednik „zadužio Hrvate" zbog čega „zaslužuje spomenik", ali i među Hrvatima se čuju kritike i sumnje kako bi i na otkrivanju spomenika „u prvim redovima" lako mogli biti „lažni branitelji i dezerteri te članovi kriminalne hobotnice HDZ-a BiH koja je opljačkala i raselila Hrvate iz BiH". Neki primjećuju i da „u Duvnu već ima više spomenika nego ljudi".

Milan Karan: „Ne želim otvarati stare rane"

Mnogi Bošnjaci i Srbi Tomislavgrada koji su tokom proteklog rata bili žrtve progona i drugih zločina, nisu sretni zbog podizanja spomenika Franji Tuđmanu, ali su im i tako reakcije razmjerno suzdržane. Srbin Milan Karan preživio je torture u ratnom Tomislavgradu gdje je bio zatvoren osam mjeseci. Danas živi u Aranđelovcu u Srbiji. Kaže da ne želi komentirati otkrivanje spomenika Franji Tuđmanu „jer je to stvar Hrvata Tomislavgrada i njihovog odnosa prema događajima koji su obilježili jednu epohu".

Na molbu da ocijeni postupak gradskih čelnika koji su to omogućili, on misli kako „svaka vlast koja valja Hrvatima u Tomislavgradu morala bi valjati i manjinskim narodima" i da bi ekonomija i opći napredak trebali biti najbolji pokazatelji efikasnosti te vlasti.

Spomenik F. Tuđmanu

Spomenik Franji Tuđmanu u Škabrnji, mjestu jednog od najstrašnijih zločina nad hrvatskim civilima 1991.

„Ne želim se vraćati u vrijeme rata. Naše rane su zacijelile, ali su ostali ožiljci i ja ih ni na koji način ne želim otvarati", rekao je Karan za Deutsche Welle. Njegovo je mišljenje i da se baš svi događaji koji podsjećaju na protekli rat, uključujući Oluju i Srebrenicu, „zloupotrebljavaju za otvaranje starih rana".

Za predstavnike udruženja Srba Duvna sa sjedištem u Beogradu danas u Tomislavgradu uopće nema Srba „osim nekoliko osoba u takozvanim miješanim brakovima koje su prihvatile hrvatske običaje i vjeru". Ali i oni nerado komentiraju otkrivanje spomenika bivšem hrvatskom predsjedniku. Tomislavgrad posjećuju obično jednom godišnje kako bi, uz prigodne vjerske obrede, obišli grobove svojih najbližih. To žele činiti i ubuduće, dostojanstveno i, kako kažu, ničim ne provocirajući domicilno stanovništvo.

"Zašto nisu prosvjedovali bošnjački predstavnici?"

Što se tiče Bošnjaka, po mišljenju predsjednika Saveza logoraša BiH Jasmina Meškovića se njihovi politički predstavnici „nisu dovoljno energično protivili" podizanju spomenika Franji Tuđmanu u Tomislavgradu, niti su primjereno osudili taj čin. „Imamo dovoljno zaslužnih ljudi da im se grade spomenici, a ne da se na taj način odaje počast nekome protiv kojeg postoje presude međunarodnih sudova. Sramota je da vlasti u Bosne i Hercegovine, posebno bošnjački političari, nisu iskazali snažan protest ideji o podizanju ovog spomenika. Smatram da u BiH trebamo izbjegavati poteze koji škode procesu pomirenja, a pitanje memorijalizacije treba riješiti na sistemski način kako se ne bi događalo da spomenike u ovoj zemlji – Rusima, Grcima, pripadnicima raznih paravojnih i zločinačkih formacija podiže tko god hoće i gdje god hoće", izjavio je Mešković za Deutsche Welle.

Analitičarka Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić podsjeća kako se u presudi Haškog tribunala u slučaju „Prlić i ostali" protiv čelnika takozvane Herceg Bosne, tu se imenuje i bivši predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman u sudjelovanju u „udruženom zločinačkom poduhvatu". „Kako se navodi u presudi, oni su bili protagonisti zločinačkog udruženja u cilju 'ujedinjenja hrvatskog naroda u granicama Banovine iz 1939. godine'. Zajedno sa Tuđmanom, iz Hrvatske su bili ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko. Presudom je potvrđen nalaz da je tadašnja Hrvatska, preko snaga bosanskih Hrvata, držala pod okupacijom osam bosanskohercegovačkih općina samoproglašene Hrvatske Republike Herceg Bosne", upozorava Erna Mačkić. Ona smatra kako bi se prema otkrivenim transkriptima moglo zaključiti kako je bivši predsjednik RH Franjo Tuđman bio spreman „i na podjelu BiH radi ujedinjenja hrvatskog naroda".

Spomenik Franji Tuđmanu postavljen je u parku ispred autobusne postaje u Tomislavgradu. Odluku o podizanju spomenika donijela su hrvatska udruženja proistekla iz proteklog rata uz, kako navode pojedini hercegovački portali, podršku tomislavgradske općine i brojnih Duvnjaka. Spomenik je izradio akademski kipar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android