170211 Kino Digitalisierung

Vrijeme velikih filmskih kolutova teških i do 30 kilograma koje u samom projektoru treba spajati u cjelovečernji film, uskoro su iza nas. Filmski distributeri, a u tome ih svesrdno podržava i politika, odlučili su već u ovoj godini krenuti u ofenzivu kojoj je cilj potpuna digitalizacija filmskih dvorana u Njemačkoj.

Velika ušteda

Za distributere digitalizacija donosi same prednosti: umjesto nepraktičnih i po nekoliko tisuća eura skupih filmskih kolutova, filmovi će ubuduće biti dostavljani na nosačima podataka koji stanu u džep. Još jeftinija će biti distribucija filmova preko interneta. I kvaliteta digitalnog nosača u usporedbi s analognim je neprijeporna: slika i zvuk u savršenoj kvaliteti, pucketanju i ogrebotinama na filmovima je došao kraj. Proces digitalizacije uzeo je maha i uzletom 3D-tehnike. No dok distributeri trljaju ruke veseleći se uštedama, za mnoga mala kina digitalizacija bi mogla značiti smrt.

Prelazak na digitalnu tehnologiju po kino-platnu naime stoji između 70.000 i 80.000 eura. Uz to još dolaze i troškovi za klimatizaciju prostorije u kojoj se nalaze projektori koji su vrlo osjetljivi na promjene temperatura. No vodeće holivudske kompanije su život malim kino- dvoranama učinile još kompliciranijim. Naime prema dogovoru postignutom prije nekoliko godina vodeći studiji su se dogovorili da će svoje filmove davati na prikazivanje samo onim kinima koja ispunjavaju tzv. DCI standard a to u praksi znači najskuplju i najzahtjevniju kinematografsku digitalnu tehniku. Za mala art-kina to znači još veće izdatke koje mnoga kina, zbog malog broja gledatelja, nisu u stanju pokriti. Chritian Bräuer, direktor tvrtke Yorck koja drži nekoliko malih, tzv. art kina, tvrdi da neće sva kina biti u stanju pratiti digitalizaciju tehnike. "Za neka od kina u većim gradovima će zbog stalnog broja gledatelja biti moguće ukalkulirati troškove za novu tehniku ali za mala kina u provinciji će to biti nemoguće", tvrdi Bräuer.

Pomoć države

I upravo stoga je njemačka vlada, točnije vladino povjerenstvo za kulturu i medije odlučilo pokrenuti projekt subvencioniranja malih kina u svrhu uvođenja nove tehnike. Tako je odlučeno da će kina koja ispunjavaju određene uvijete koji se odnose na broj platna, dosadašnju zaradu i broj stanovnika u mjestu u kojem se kino nalazi, subvencijama moći pokriti 80 posto troškova nastalih zbog digitalizacije. Njemački parlament je za tu svrhu u sljedećih pet godina namijenio 20 milijuna eura. No usprkos tomu mnogi kinematografi se uporno opiru novoj tehnici. S jedne strane jer su sentimentalno vezani za "opipljivu" i "toplu" analognu tehniku a s druge jer strahuju da prvotno ulaganje u digitalni projektor neće biti i posljednje. "Životni vijek klasičnog projektora, uz dobro održavanje, može potrajati nekoliko desetljeća. No za digitalne projektore, i to može reći svatko tko posjeduje kompjutor, nitko ne može garantirati takvu dugovječnost", skeptičan je Bräuer. No da za koju godinu nove filmove više neće biti moguće dobiti na klasičnoj celuloidnoj vrpci, toga su svjesni svi vlasnici malih kina. Mnogi se još uvijek potajno nadaju da će se u financiranje nove opreme, pored države, uključiti i veliki filmski distributeri.

Autori: Alexa Meyer/Nenad Kreizer (ots, Das Parlament)

Odg. urednik: Anto Janković