Spajanje obitelji za Sirijce tek nakon dvije godine

Viši upravni sud Schleswig-Holsteina prvi je sud koji će 23. studenoga 2016. odlučivati smiju li se ograničiti prava izbjeglica s ratnih područja. Do sada je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) prije svega tražiteljima azila iz Sirije odobravao tzv. "subsidiarnu", tj. ograničenu zaštitu. Na tisuće izbjeglica su ulagale tužbe i uspijevale u svojim zahtjevima na sudu. Te odluke BAMF pokušava sada osporiti na višoj sudskoj instanci - Višim upravnim sudovima. Savezni ured za migracije i izbjeglice i dalje inzistira na ograničenoj zaštiti za sirijske izbjeglice.

Neograničena odnosno puna zaštita po Ženevskoj konvenciji za izbjeglice podrazumijeva dozvolu boravka od tri godine, nakon čega najčešće slijedi neograničena dozvola boravka. U to je uključeno i pravo na spajanje obitelji. No, ako Ured za migracije i izbjeglice dodijeli tzv. subsidiarnu zaštitu, onda izbjeglice dobivaju dozvolu boravka na godinu dana s eventualnom mogućnošću produženja za još dvije godine. Za takvo produženje se mora podnijeti posebna molba. Spajanje obitelji do 2018. u tom slučaju nije moguće. To za izbjeglice znači veliku nesigurnost i dodatno emocionalno opterećenje.

Komplicirana pravna situacija

Henning Bahr je odvjetnik u gradu Osnabrücku, koji dobro poznaje njemački zakon o azilu. On zastupa izbjeglice koji idu na sud i koji u tu svrhu mogu podnijeti molbu za novčanu pomoć koja se odnosi na sudske troškove. Bahr trenutno radi na oko 55 predmeta, odnosno tužbi, što je u odnosu na 2015. godinu dvostruko više sudskih parnica ove vrste. Poznata mu je osobna patnja njegovih klijenata čiji su članovi obitelji ostali u Siriji. "Dvije godine su za Siriju jako dugo razdoblje. Zastrašujuće je što je spajanje obitelji suspendirano na dvije godine."

Stalno mora objašnjavati kako je bilo moguće uvesti ograničenja. Pojednostavljeno gledajući subsidiarnu zaštitu dobivaju uglavnom oni, koji ne potpadaju u potpunosti pod Ženevsku konvenciju o izbjeglicama, ali niti pod njemački zakon o azilu.

Pravo na azil po njemačkom Ustavu dobivaju oni koji su politički progonjeni. Ljudi koji bježe od rata ili elementarnih nepogoda ne pripadaju u tu kategoriju. Odvjetnik Bahr kaže: "U odbijenicama za azil kao obrazloženje stoji da dotični nisu mogli dokazati da su žrtve individualnog progona."

Bolje se pripremiti za intervjue

Henning Bahr i njegove kolege odvjetnici hitno preporučuju izbjeglicama da prihvate ponude koju nude Savjetovališta Crvenoga križa, Caritasa, Diakonije ili Udruga za azil i migraciju i da se pripreme za intervjue. Mnogi podnositelji molbi su pred bijeg u Njemačku dobili pozive za vojsku u cilju obrane zemlje. Nakon povratka u Siriju prijeti im kazneno gonjenje zbog dezerterstva. "Ured za migracije preko toga prelazi olako u svojim službenim rješenjima", kaže Henning Bahr i nada se da bi to mogla biti stvar koja bi pomogla izbjeglicama da im se prizna status azilanta.

"Često se događa da su ljudi, tijekom saslušanja,  pod velikim vremenskim pritiskom. Često se službenici pozivaju na to da je upravo želja tražitelja azila da im se osigura brza procedura. "Podnositeljima molbe za azil se često sugerira da ne moraju tako puno pričati. Pri tome oni ne bi smjeli propustiti nijedan detalj o tome što im se događalo u ratu", kaže Bahr. Prema izvještajima organizacije Pro Asyl  izbjeglice ne iznose uvijek službenicima Savezne službe za izbjeglice i migraciju sve argumente koji su važni za dobivanje azila.

Ukaz "odozgor"

Dugo vremena su samo ljudi iz Eritreje, Afganistana i Iraka dobivali tzv. "subsidiarnu zaštitu". Sirijci su skoro automatski dobivali punu zaštitu zbog stanja u zemlji iz koje dolaze. Ali od ožujka 2016. i "Paketa za azil II" ograničeno je i pooštreno pravo na azil za sirijske izbjeglice. Odvjetnik Bahr pretpostavlja, kao i njegov kolega Marcel Keienborg iz Düsseldorfa, da postoje jasne smjernice Ministarstva unutarnjih poslova. "Mi to možemo samo pretpostaviti, ali velika je vjerojatnost da je to tako."

Savezni ured za izbjeglice i migracije brani svoja rješenja o "subsidiarnoj pomoći" i u mnogim slučajevima u kojima su izbjeglice dobile pravo na prvoj sudskoj instanci uložena je žalba.

Odluke Upravnih sudova u prvoj instanci, bilo da se radi o Trieru, Regensburgu ili Frankfurtu na Odri, ojačale su izbjeglice s obzirom da su mnoge presude bile u njihovu korist. Sada je na redu druga pravna instanca - pa tako i Viši upravni sud Schleswig-Holstein. Ako ovaj sud potvrdi odluke iz prve instance, to bi bio signal koji se ne bi tako lako mogao ignorirati. Henning Bahr je siguran da bi to moglo dovesti do "vala presuda protiv Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Hoće li onda ovaj Ured ponovo ići u reviziju u svakom pojedinačnom slučaju, zavisi od financijske situacije. O tome će morati dobro razmisliti", zaključuje odvjetnik Bahr.