Solana odlazi, traži se nasljednik | Panorama | DW | 07.07.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Solana odlazi, traži se nasljednik

Predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije Javier Solana odlazi u političku mirovinu. Mandat mu istječe najesen i ne želi kandidirati po treći put. EU traži nasljednika.

default

Javier Solana

Javier Solana in Israel

Javier Solana (lijevo) s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom

Deset godina je ovaj Španjolac proveo na dužnosti „Visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku“ EU-a. Tihog diplomata Solanu, koji je uporno nastojao pridonijeti uspostavi mira na Bliskom istoku, posredovao na Balkanu i razgovarao s Iranom o njegovom atomskom programu, povremeno se i kritiziralo. Prije svega da je pretih i previše suzdržan.

Socijalist Solana, koji će 14. srpnja navršiti 67 godina, uvjeren je u svoju misiju. Mnogi u svijetu su, po njegovim riječima, gledali što misli Europa: „Tijekom godina sam proputovao kroz puno zemalja, i gdje god sam došao naišao sam na respekt prema Europskoj uniji. U ovom kompliciranom svijetu u kojem živimo, ne smijemo razočarati očekivanja“, kaže Solana.

Nasljednik Bildt, Barbier ili …

Carl Bildt

Carl Bildt, budući europski ministar vanjskih poslova?

Ako krajem godine na snagu stupi Lisabonski sporazum dužnost europskog ministra vanjskih poslova se, istina, neće tako zvati, ali će ipak dobiti na važnosti. Povjerenik za vanjsku politiku bit će istovremeno i član Komisije i dobit će vlastitu diplomatsku ekipu.

U Bruxellesu se doznaje da su kandidati za Solaninog nasljednika švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i francuski zastupnik u Europskom parlamentu Michel Barbier. S obzirom da će o toj dužnosti najesen biti odlučeno u paketu s dužnošću predsjednika Europske komisije i novom dužnošću predsjednika Europskog vijeća, prognoze su vrlo teške.

Važnu će ulogu igrati ne samo osobine kandidata, nego i stranačka pripadnost, veličina zemlje iz koje kandidat potječe i regionalna raspodjela uloga.

Solana je trebao zastupati jedinstveno stajalište Europske unije o pitanjima svjetske politike. Svih 27 ministara vanjskih poslova morali su stajati iza njegovih izjava. Zato su njegove izjave često bile vrlo neodređene. Dodatno je njegov položaj otežavalo presijecanje s kompetencijama drugih dužnosnika EU-a. Jer, uz njega su EU prema vani zastupali i predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Uz to je unutar Komisije postojao i povjerenik za vanjsku politiku, mjerodavan za odnose s neposrednim susjedima EU-a.

EU treba jedan glas

Treffen von Javier Solana und Valentin Inzko 23.03.2009

Javier Solana (desno) s međunarodnim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom

Lisabonski ugovor, ako stupi na snagu, pojednostavnit će te strukture i dati veću važnost visokom predstavniku. On će preuzeti ulogu povjerenika za vanjsku politiku i EU će prema vani predstavljati skupa s predsjednikom Europskog vijeća, čiji će mandat trajati dvije i pol godine. „Mislim da trebamo jedan glas, jednu razumljivu vanjsku politiku, moramo zemljama koje žele s nama biti u vezi ponuditi trajnu strukturu odnosa. Za to nam je, mislim, potrebno nekoliko promjena“, kaže Solana.

Prije nego što je 1999. imenovan Predstavnikom za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Solana je četiri godine bio glavni tajnik NATO-a. Tu je dužnost obavljao u vrijeme Kosovskog rata i pripremio je primanje u NATO novih članica iz srednje Europe. Studirao je fiziku, već za vrijeme studija 1964. je postao članom španjolske Socijalističke stranke. Nakon kraja Francove fašističke diktature Solana je 1977. postao parlamentarni zastupnik, zatim ministar kulture i ministar vanjskih poslova.

Autro: Bernd Riegert / Christoph Hasselbach / Anto Janković

Odgovorni urednik: S. Matić

Preporuka uredništva