1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smanjiti CO2 - inače smo izgorjeli!

Alen Legović, Bruxelles29. siječnja 2009

Europska komisija raspolaže studijom po kojoj bi povećanje temperature za 2 stupnja izazvalo katastrofalne rezultate. To se možda može spriječiti samo drastičnim smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida.

https://p.dw.com/p/GiE2
Znak eura pred tvorničkim dimnjacima
Zaštita klime je i pitanje troškovaFoto: Picture-Alliance /dpa/DW

Utoliko je Bruxelles izradio plan u kojem poziva bogate zemalje da smanje svoje emisije plinova uzrokuju efekt staklenika za čitavih 30% već do godine 2020. Samo tako, misli Unija, bi zatopljenje bilo manje od 2° C u odnosu na temperature predindustrijskog doba. To je i inače golema zadaća ali je još i veća u vremenima dok se cijeli svijet bori s posljedicama financijske i gospodarske krize.

Novac od bogatih i "prljavca"

Tvornički dimnjaci ispuštaju dim
Bogate zemlje bi trebale pomoći siromašnimaFoto: AP

Ambicije su još i veće: nakon 2020. bi se količina takvih plinova trebala još više smanjivati da bi se 2050. količina plinova bila polovica onih koja su se stvarala 1990. godine. Bruxelles je izračunao bi to, u slijedećih deset godina, moglo koštati 175 milijardi eura. Prema planovima Komisije, polovica tog novca bi se potrošila u zemljama koje si to ne mogu priuštiti.

Ali i Bruxellesu je jasno kako će trebati još novca. On bi trebao doći iz trgovine certifikatima za emisiju ugljičnog dioksida. Ta trgovina bi se trebala proširiti na sve industrijske zemlje već za nekoliko godina, a do 2020. godine bi trebala obuhvatiti i zemlje u razvoju.

Kopenhagen nakon Kyota

Ovaj prijedlog Europske komisije je zapravo zamišljen kao dio novog, globalnog sporazuma o zaštiti klime. Planirano je da bi on mogao biti usvojen već ovog prosinca u Kopenhagenu. On bi zamijenio Protokol iz Kyota čije odredbe završavaju godinom 2012. Za razliku od dosadašnjih, u ovom novom sporazumu bi se mogle pridružiti i Sjedinjene Američke Države te Kina i Indija.

Gusti promet na američkoj autocesti
Promet je značajan izvor zagađenja i zatopljavanja zemljeFoto: AP

Ali i dalje je najveće pitanje, tko će to platiti. Povjerenik za zaštitu okoliša Stavros Dimas spominje iznos od 30 milijardi eura koje bi industrijske zemlje stavile na raspolaganje zemljama u razvoju za zaštitu klime. Savjetnička tvrtka McKinsey barata sa mnogo većim iznosima i računa kako je u borbu protiv zatopljenja potrebno uložiti najmanje 400 milijardi eura.

Prve kritike

Pogled iz svemira na zemlju
Samo čitava planeta za spas planeteFoto: AP

Nevladina organizacija za zaštitu okoliša WWF čak i Unijine planove o zaštiti klime smatra nedovoljnim. I ona smatra kako je novac najveći problem i smatra kako "Komisija mora dati jasna obećanja financiranja projekata zaštite klime za zemlje u razvoju". U suprotnom, smatra ova organizacija, bi i predstojeća konferencija o klimi u Kopenhagenu bi mogla završiti neuspjehom.