Slučaj "Savamala" - problem za Srbiju?

Svakog ponedjeljka ujutro Dragan Marić tuži nekog državnog dužnosnika zbog toga što „laže i vara narod". I tako već više od mjesec dana. Prvu tužbu podnio je protiv premijera Aleksandra Vučića, a potom su tužbe stigle i predsjednici Narodne skupštine Maji Gojković, Višem javnom tužiteljstvu u Beogradu, gradonačelniku Beograda Siniši Malom i narodnom poslaniku Aleksandru Martinoviću, dok je ministra policije Nebojšu Stefanovića Marić tužio već dva puta.

Sve tužbe inspirirane su slučajem Savamala, kada je u noći nakon izbora prošle godine u toj beogradskoj četvrti, prema izjavama svjedoka i snimcima, tridesetak maskiranih osoba bagerima rušilo objekte u Hercegovačkoj ulici, vezivalo ljude i oduzimalo im lične stvari, nakon čega je uslijedio i niz uličnih prosvjeda u organizaciji Inicijative „Ne da(vi)mo Beograd".

Od dužnosnika Dragan Marić traži naknadu nematerijalne štete zbog povrede dostojanstva i duševnog bola, zato što su ga kao građanina lagali u vezi s tim slučajem. „Stalno sam postavljao pitanje zašto nema pravne akcije, zašto čekamo tužiteljstvo i onda mi padne na um: izabrani predstavnici naroda u redovima izvršne, zakonodavne i sudske vlasti ne smiju lagati i varati narod i to je postao temelj svih mojih tužbi – laž i prevara", govori Marić za DW.

U tužbama podsjeća da su premijer i ministri položili zakletvu pred parlamentom da će govoriti istinu, ali usprkos tomu iznose neistine. Zbog „laži i prevara", Marić traži odštete u visini od 15 do 20 milijuna dinara, ali mu iznos, kaže, nije bitan, nego samo da tužba uđe u sudsku proceduru. „Pokušavam izići iz općeg ludila. Moja koža nije na prodaju, ali sam tužan zato što nitko prije mene nije to uradio. Gdje je ta akademska zajednica, gdje su te nevladine organizacije, gdje je inteligencija, gdje su odvjetnici, studenti?"

Policija ne čini ništa

Zahvaljujući Marićevoj ustrajnosti, javnost u Srbiji saznala je ime nadležnog tužitelja u slučaju Savamala, ali tek nakon intervencije Povjerenika za pristup informacijama od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka.

Sudeći prema zapisnicima sa sjednica Državnog odbora tužiteljstva u postupku Savamala, Tužiteljstvo je policiji uputilo četiri zahtjeva za prikupljanje neophodnih podataka, a potom i zahtjev za hitnim rješavanjem. Po tim zahtjevima, koliko je javnosti poznato, policija i dalje nije postupila. „Kad organ vlasti od kojeg tužiteljstvo traži podatke šuti, onda je to čin ometanja pravde, a tužitelj je dužan obavijestiti nadređenog, nadležni odbor parlamenta i ministra pravosuđa. Tražio sam kopije tih dokumenata kao dokaz da su to učinili", priča Marić. Usprkos brojnim pokušajima, DW nije uspio doći do komentara iz Državnog odbora tužiteljstva.

„Tužiteljstvo šuti, jer nema dovoljno prostora kako bi samostalno djelovalo", kaže za DW Milan Antonijević iz Odbora pravnika za ljudska prava (YUCOM), ali dodaje da nisu još uvijek iscrpljena sva pravna sredstva. „Kada smo u nekim drugim slučajevima imali neaktivnost tužiteljstva, obraćali smo se Ustavnom sudu i tako pravili put ka Europskom sudu za ljudska prava, od kog možemo tražiti utvrđivanje odgovornost u ovom slučaju", skicira Antonijević mogući epilog.

Prijave u ladicama

Na šutnju pravosudnih organa ne šuti ni Inicijativa „Ne da(vi)mo Beograd", koja je posljednja dva prosvjeda završila pred vratima Tužiteljstva u Katanićevoj ulici u Beogradu. Sve je duža lista postupaka koje pokreću zbog Beograda na vodi i rušenja u Hercegovačkoj, ali ti predmeti, kažu, stoje u ladicama. Prijave protiv njih i tužbe protiv medija se, s druge strane, ekspresno rješavaju.

Suđenje po tužbi ministra policije Nebojše Stefanovića protiv tjednika NIN zbog teksta „Nebojša Stefanović, glavni fantom iz Savamale" završeno je za svega mjesec dana, i to u korist ministra policije. Članovi Inicijative idu s ročišta na ročište zbog više od 20 prekršajnih prijava – zbog neprijavljenih javnih skupova, prljanja javnih površina, prometnih prekršaja u vezi s protestima, lijepljenja reklamnog materijala.

Za prekršaje priznaju krivnju, ali za kaznenu prijavu zbog napada na policajca za vrijeme prosvjeda tvrde da je namještena. „Nikakav napad se nije dogodio, mislimo da policajac nije ni ozlijeđen. Njemu su pale naočale, mi smo ih kasnije vratili i na snimcima koje razne medijske kuće posjeduju, se to jasno i vidi. Jedini napad koji se dogodio jest kada je osiguranje gradonačelnika rastjeralo prosvjednike i ušlo unutra", priča Radomir Lazović iz Inicijative „Ne da(vi)mo Beograd".

Inicijativa je ranije podnosila prijave zbog nedozvoljenih radova, ilegalnih gradilišta, (ne)djelotvornosti građevinskih inspektora, a potom i zbog nereagiranja policije i brojnih prijetnji, među kojima su i one koje su im uputili pojedini narodni zastupnici. Razrađenim mehanizmom, u kojem veliku ulogu imaju režimski mediji, kažu, stvara se atmosfera mržnje u kojoj se prijetnje šalju putem društvenih mreža, ali se i fizički nasrće, dobacuje i vrijeđa na ulici. Time se, pričaju aktivisti Inicijative, nitko ne bavi a nemaju niti informacije o tome što se s njihovim prijavama događa. „Čak i banalno pitanje koje smo postavili, prisluškuju li nam telefone, označeno je kao državna tajna i sad smo u praznom prostoru odgovaranja na zahtjeve i dodatnih pojašnjenja. To što ne možemo dobiti odgovor, govori nam jasno da jesmo praćeni", priča za DW aktivist „Ne da(vi)mo Beograd" Dobrica Veselinović.

On dodaje da sav pritisak ipak ne može ugušiti borbu za istinu. „Ako postupate u skladu s onim u što vjerujete, onda nema potrebe za strah. Ta borba nije normalna, ali je u Srbiji očekivana, a na nama je da pokažemo da su sve to laži i da u tome ustrajemo", kaže Veselinović. Njegov kolega Radomir Lazović dodaje i da mu sve to daje još veću energiju. „Posebno to što vidim da se užasno strahuju i da, kako su protesti veći, čine sve gore stvari. Sve to i kod nas i kod drugih stvara osjećaj prkosa i potpuno vjerujem da smo na dobrom putu", zaključuje Lazović.

Buđenje međunarodne zajednice

U iščekivanju sudske istine, jedini službeno izvještaj stigao je od Zaštitnika građana, koji je ocijenio da slučaj Savamala ilustrira cjelokupno stanje ljudskih prava u Srbiji. U njegovom izvještaju navodi se da je u noći rušenja prekršeno pravo građana na slobodu i sigurnost, nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta i imovinu, ali i pravo na zakonit i pravilan rad organa javne vlasti.

Na istom tragu je i međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, koja je slučaj Savamala uključila u svoj Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu za 2016. (objavljen u srijedu, 22. veljače). U dijelu koji govori o Srbiji se, kao i u izvještaju Zaštitnika građana, navodi da je u noći rušenja u Hercegovačkoj ulici izostala reakcija policije u trenutku kada su građani bili ugroženi i pozivali pomoć, i podvlači da su objekte nasilno rušila maskirana lica. Amnesty International, u Izvještaju spominje i ulične prosvjede na kojima su građani tražili odgovornost predstavnika vlasti, ali i tužbu ministra Stefanovića protiv tjednika NIN, navodeći da je taj postupak okončan negativno po medij, uz pozamašnu novčanu kaznu.

„Svaki izvještaj međunarodnih organizacija proizvodi efekte i nažalost snižava ugled koji naša država ima u svijetu", primjećuje Milan Atnonijević. „Izvještaj Amnesty International, je dokument koji se čita, koji daje sliku zemlje i ima svoju težinu. On je jasan signal vlastima da moraju promijeniti ponašanje, izvući glavu iz pijeska i jasno ukazati na odgovorne za ova kršenja prava građana, makar oni bili i iz njihovih redova. Izvještaj je i jasno upozorenje da se neće tolerirati rušenje vladavine prava", objašnjava Antonijević.

„Točno se zna što se dogodilo"

Rušenjem vladavine prava u Srbiji ovih dana se bavio i Europski parlament. Izvjestitelj za Srbiju David McAllister predstavio je početkom siječnja članovima Vanjskopolitičkog vijeća Europskog parlamenta Izvještaj o napretku Srbije, u kojem se navodi da se „uzimaju u obzir kontroverzni događaji u beogradskoj četvrti Savamala i poziva na brzo rješenje".

Na takav tekst članovi nekoliko zastupničkih grupa podnijeli su amandmane. Hrvatski zastupnik Jozo Radoš predložio je da Europski parlament u Izvještaju jasno osudi događanja u Savamali, odbijanje policije da građanima pruži zaštitu i odbijanje nadležnih za provođenjem istrage te da kazne počinitelje. „Tražim izbacivanje riječi kontroverzan, jer tu nema nikakve kontroverze i točno se zna što se dogodilo", kaže Jozo Radoš za DW. Dodaje da bi u konačnoj formulaciji trebalo navesti i sumnju na kršenje normi pravne države i povezanost vlasti s kriminalnim miljeom. „Vrlo je bitno da građani Srbije znaju da se za njihove probleme čuje izvan granica Srbije, da Europska unija oštro osuđuje svaki incident u kojem se državne institucije koriste u političke ili kriminalne svrhe", kaže Radoš.

Amandmane koje su zastupnici podnijeli izvjestitelj će prvo usuglasiti s tajništvom Odbora, kako bi se došlo do teksta takozvanih kompromisnih amandmana – preciznih, ali sadržajno sličnih podnijetim zastupničkim amandmanima. Kako je za DW rekao jedan glasnogovornik Davida McAllistera, amandmani na dio Izvještaja u kojem se govori o slučaju Savamala bit će sadržani i u kompromisnim amandmanima, ali će odluka o konačnom tekstu biti donijeta na sljedećem zasjedanju Odbora 27. veljače. O konačnoj verziji europski zastupnici će se izjašnjavati sredinom ožujka na plenarnoj sjednici u Strassbougu.