1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slovenija, Litva i Estonija korak bliže eurozoni

Klaus Boffo2. srpnja 2004
https://p.dw.com/p/9ZRx
Foto: EZB

Sastanak guvernera središnjih banaka iz Ljubljane, Vilnusa i Talina s predstavnicima Europske centralne banke i Europskom komisijom u Bruxellesu bio je neka vrsta tajne misije – diskrecija je bila potrebna kako se ne bi dala prilika špekulantima na deviznom tržištu. Ulaskom u mehanizam europskih deviznih tečajeva estonska kruna, litavski litas i slovenski tolar vezani su uz euro i njihovi se tečajevi mogu kretati unutar granice od 15 posto. Tečaj koji je određen za Sloveniju je 239,64 tolara za jedan euro. Da tečaj na tržištu ne prijeđe propisane okvire brinu nacionalne banke svake od tih zemalja. U slučaju da tečaj valute neke zemlje unutar sustava ERM 2 prijeđe dopuštenu granicu od 15 posto, tečaj će se automatski regulirati deviznim intervencijama. Za gospodarstvo ovih triju zemalja ovotjedni ulazak u Mehanizam europskih deviznih tečajeva, znači smanjenje tečajnog rizika, troškova transakcija, realnih kamatnih mjera, jeftinije kredite i povećavanje konkurentnosti domaćih banaka.

Slovenski premijer Anton Rop ulazak u ERM 2 nazvao je prvim velikim korakom ka preuzimanju eura. Iduće će godine Vlada uvesti obvezno prikazivanje cijena u tolarima i eurima, kako bi se građani lakše naviknuli na novu valutu. Procjenjuje se da cijene nakon uvođenja eura, neće naglo skočiti kao što se to dogodilo u drugim europskim zemljama.

No, da bi Slovenija, Litva i Estonija, uz Dansku koja se već od prije nalazi unutar ERM 2 sustava, mogle preuzeti euro kao valutu moraju ispuniti i ostale uvjete konvergencije – koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamate i naravno proračunski deficit i javni dug. S izuzetkom Slovenije, gdje je inflacija s trenutno pet posto još uvijek visoka, sve tri zemlje već danas ispunjavaju sve maastriške kriterije. U ERM 2 sustavu zemlje moraju biti na kušnji najmanje dvije godine. U tom razdoblju novaci u Europskoj uniji moraju dokazati da mogu provesti strukturne reforme i gospodarski rast bez državnog zaduživanja. Procjenjuje se da bi u eurozonu mogli ući sredinom 2006., no, i tada će se , prema riječima glasnogovornika europskog povjerenika za financije, Gerassimos Thomas, odlučivati o svakoj zemlji pojedinačno: ”Uobičajeno zemlje prihvaćaju euro s početkom, a ne sredinom godine. Ali ništa u ovoj posljednjoj odluci u Bruxellesu ne upućuje na to je to da je automatski odlučeno o euru.”

Numizmatičari će se vjerojatno morati strpiti do početka 2007. kako bi u ruke dobili prve kovanice eura i centa iz Litve, Estonije i Slovenije. Za ostale nove članice Europske unije još i kasnije. Kako je u razgovoru za Financial Times izjavio mađarski premijer Peter Medgyessy, Mađarska se obvezala da će euro uvesti najkasnije 2010.

”Naš cilj nije brz već siguran ulazak u eurozonu", izjavio je maðarski ministar financija Tibor Draskovics. S Mastriškim kriterijima gospodarske stabilnosti osobito problema imaju Poljska i Češka, no prije ili kasnije sve će one pripadati eurozoni. Naime, dok su stare članice Europske unije mogle još i birati, i i dalje se premišljaju hoće li ući u europsku monetarnu uniju ili neće, za sve novopridošle u Europsku uniju euro je neizbježan.