Sjeverni tok: strah od ekoloških posljedica | Politika | DW | 29.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Oštećenja plinovoda

Sjeverni tok: strah od ekoloških posljedica

Dok stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica, političari jedni druge optužuju za oštećenja na plinovodima Sjevernog toka. Rusija je optužila SAD koji te optužbe pak naziva „smiješnima“.

Nakon otkrivanja četiriju pukotina na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 raste zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica. Njemački Savezni ured za ekologiju (UBA) polazi od toga da će kroz pukotine u atmosferu isteći 300.000 tona metana. Prema proračunima UBA-e, oštećenja će dovesti do ispuštanja 7,5 milijuna tona takozvanih ekvivalenata ugljičnog dioksida. To je otprilike jedan posto njemačke godišnje emisije štetnih plinova. Ti proračuni se temelje na procjenama o količini plina koji se nalazi u oba plinovoda, pojasnio je Savezni ured za ekologiju.

Najveća njemačka organizacija za zaštitu okoliša Deutsche Umwelthilfe (DUH) zahtijeva od vlasnika Sjevernog toka i njemačkih službi za nadzor da odmah ispumpaju preostali plin iz svih dijelova plinovoda.

Inspekcija plinovoda za sada nije moguća

Nakon što je početkom tjedna utvrđen smanjeni pritisak, do sada su otkrivena oštećenja plinovoda na četiri mjesta, koja se nalaze u blizini danskog otoka Bornholma. U toj regiji su početkom tjedna registrirane eksplozije.

Josep Borrell

Josep Borrell: "Ti incidenti tiču se svih nas"

Dvije pukotine nalaze se u švedskoj, a druge dvije u danskoj isključivoj gospodarskoj zoni. Prema informacijama švedske obalne straže, iz pukotina i dalje izlazi plin koji nije moguće odstraniti. Za sada nisu objavljeni podaci o količini plina koji je istekao. Danska vlada je priopćila da se inspekcija plinovoda može obaviti tek za tjedan ili dva, jer je to trenutačno opasno zbog velikog pritiska u cijevima i količine ispuštenog plina.

„Ti incidenti nisu slučajni"

I dalje nije poznato tko je odgovoran za oštećenja. Europski povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nije iznio nikakvu sumnju, ali je izrazio zabrinutost. „Ti incidenti nisu slučajni i tiču se svih nas", naglasio je Borrell. I najavio da će EU poduzeti mjere za povećanje energetske sigurnosti.

Na pitanje o mogućem uzroku oštećenja plinovoda, američka vlada je izjavila kako ne želi iznositi sumnje o mogućim organizatorima sabotaže jer čeka rezultate istrage. A to bi moglo potrajati, rekao je glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova Ned Price i dodao: „Mi imamo više pitanja nego odgovora." On nije želio komentirati pisanje medija koji tvrde da su američke tajne službe već prošli tjedan upozorile Europljane na opasnost od mogućih napada na plinovode.

Stručnjak za terorizam: vjerojatno operacija jedne države

Peter Neumann, stručnjak za terorizam, izjavio je za dnevnik njemačkog javnog servisa ARD kako polazi od toga da iza svega stoji neka država, a ne teroristička organizacija. „To je operacija koja zahtijeva prilično mnogo znanja, stručnosti i priprema", pojasnio je Neumann.

Peter Neumann

Peter Neumann

Na pitanje stoji li iza napada Rusija, on je odgovorio: „Kao prvo bi se moglo postaviti pitanje: zašto bi Rusija željela uništiti taj plinovod, pa ona nam želi prodavati plin?" No, on kaže da ipak postoje argumenti u prilog toj sumnji. Jer, tržište energenata će sada biti još kaotičnije, a cijene će nastaviti rasti.

Osim toga tu je i psihološki učinak, kaže Neumann, jer se sada svatko u Europi pita što bi se moglo dogoditi s drugim cijevima kroz koje stvarno teku nafta ili plin. „Nesigurnost je u Europi danas veća nego ikad, a uzrok tome je ovaj napad", smatra stručnjak za terorizam. I dodaje da je to sigurno u interesu Rusije.

Rusija želi sudjelovati u istrazi

Dmitri Peskov, glasnogovornik Kremlja, opovrgava te optužbe: „Prilično je predvidivo i predvidivo glupo i apsurdno polaziti od toga." Kako je prenijela novinska agencija Interfax, on je istaknuo da su oštećenja i za Rusiju veliki problem, jer su oba plinovoda puna plina. „Taj plin košta mnogo novaca, a sada odlazi u zrak", rekao je Peskov.

I naglasio da se, prije nego što se daju ikakve izjave, treba pričekati rezultate istrage o tome je li se stvarno radilo o eksploziji. Osim toga, on zahtijeva da se i Rusiju uključi u tu istragu. Peskov u utorak (27.9.) nije isključio mogućnost da se radi o sabotaži.

Infografik Karte Nord-Stream pipelines EN

Rusko glavno državno odvjetništvo pokrenulo je u vezi s ovim slučajem postupak protiv međunarodnog terorizma i priopćilo: „Najkasnije 26. rujna 2022. izvršene su namjerne radnje za oštećenje cijevi plinovoda Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 na dnu Baltičkog mora." Moskva je ovo pokretanje postupka obrazložila time što su oštećenja na plinovodima „Rusiji prouzročila znatnu gospodarsku štetu".

Kremlj optužuje američkog predsjednika Bidena

Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, je pak izjavila da je ovu sabotažu mogao narediti i američki predsjednik Joe Biden. „Američki predsjednik mora odgovoriti na pitanje je li SAD izvršio svoju prijetnju", napisala je Zaharova na Telegramu.

Ona je pri tom upozorila na Bidenove izjave koje je dao nekoliko tjedana prije ruskog napada na Ukrajinu. On je tada izjavio da više neće biti Sjevernog toka 2 ako Rusija izvrši invaziju na susjednu zemlju, podsjetila je Saharova.

Američka vlada je te optužbe odbacila kao „smiješne". „Svi mi znamo da Rusija ima dugu povijest širenja lažnih informacija", rekla je Adrienne Watshon, glasnogovornica Nacionalnog vijeća sigurnosti Bijele kuće.

Na zahtjev Moskve u petak (30.9.) će se o tome raspravljati na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, objavilo je švedsko Ministarstvo vanjskih poslova.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva