Sjećanje predstavlja zajedničku odgovornost | Politika | DW | 10.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Osobni osvrt

Sjećanje predstavlja zajedničku odgovornost

Prije 40 godina je u SR Njemačkoj osnovano Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma. Tada je po prvi put priznati i genocid nad Sintima i Romima tijekom nacionalsocijalizma. Osvrt Romani Rosea, predsjednika ovog vijeća.

17. ožujka 1982. tadašnji kancelar Helmut Schmidt primio je izaslanstvo upravo osnovanog Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma. Kancelar je tom prilikom priznao i genocid nad 500.000 Sinta i Roma u Europi okupiranoj od nacista. Bilo bi politički korektno i povijesno ispravno da je vlada Savezne Republike priznala genocid nad Sintima i Romima već 1949. godine, kao što je to učinila sa Šoahom, ubojstvom 6 milijuna Židova.

Zločini nad Sintima i Romima nisu bili tek usputni element Šoe, genocid je planiran i organiziran centralno i birokratski u Berlinu i proveden kako iza linija istočnog fronta tako i u logorima za istrebljenje. No do 1982. ovaj zločin nije postojao u političkoj ili društvenoj svijesti Njemačke. Zbog toga se anticiganstvo i moglo nastaviti razvijati u poslijeratnoj Njemačkoj. 

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier je 7. travnja 2022. u video poruci povodom 40. godišnjice Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma zatražio oprost od Sinta i Roma za ovu drugu patnju. Naglasio je da rasno motivirana netrpeljivost nije nestala nakon oslobođenja 1945., te da su Sinti i Romi također doživjeli segregaciju i degradaciju u mladoj SR Njemačkoj. Bili su diskriminirani, stigmatizirani ili kriminalizirani, posebno u redovima vlasti, policiji i pravosuđu. U znanosti, politici i javnosti genocid nad Sintima i Romima držan je u tajnosti, negiran ili zataškavan, a zahtjevi za odštetom nisu dugo bili priznavali, rekao je Steinmeier.

Ovo je prvi put da jedan šef njemačke države preuzima odgovornost za anticiganističku diskriminaciju Sinta i Roma u našoj zemlji, koja se nesmanjenom snagom nastavila i nakon rata. Zahvaljujemo se saveznom predsjedniku na jasnim i povijesnim riječima. Ono što sada mora uslijediti je intenzivno znanstveno ispitivanje ove patnje koju su Sinti i Romi u Njemačkoj doživjeli u vlastima i institucijama, ali i u svom svakodnevnom životu.

Anticiganizam – problem na svim društvenim razinama

Berlin Romani Rose und Horst Seehofer Antiziganismus Pressekonferenz

Romani Rose 2021. s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom prilikom predstavljanja Izvješća o anticiganizmu u Njemačkoj

Priznanje njemačkog predsjednika je daljnji korak koji jasno pokazuje da je u Njemačkoj do danas mnogo toga politički postignuto u smislu položaja Sinta i Roma. Njemačka je primjer u Europi za demokratski odnos prema našoj manjini, a obilježavanje Holokausta ima čvrsto mjesto u kulturi sjećanja. Sjećanje ne znači prenošenje krivnje na današnje generacije, nego preuzimanje odgovornosti za našu državu koja je danas demokratska pravna država.

No pred društvom u cjelini još je dug put kako bi anticiganizam bio prezren jednako kao i antisemitizam. Studije Saveznog ureda za borbu protiv diskriminacije ili nedavna istraživanja Sveučilišta u Leipzigu pokazuju da su ograde stanovništva naspram pripadnika etničke skupine Sinta i Roma još uvijek na visokoj razini unatoč ovim političkim uspjesima. Središnje vijeće je zabrinuto zbog sve nasilnijeg anticiganizma diljem Europe, koji je, kao u Hanauu ili Münchenu, usmjeren posebno na Sinte i Rome, ali koji u biti napada zajedničke demokratske vrijednosti.

No istodobno imam dojam da sve više ljudi prepoznaje da je anticiganstvo problem za društvo u cjelini. Rasistička i anticiganistička diskriminacija ispoljava svoju punu snagu samo ako joj se ne proturječi jasno i ako solidarnost ne pokazuju i oni koji nisu izravno pogođeni.

Sinti i Romi oduvijek su bili integrirani u društveni život i lokalne zajednice bilo kao susjedi ili kolege s posla, a tako je i danas. Posebno je zadaća politike osigurati potrebnu koheziju u demokratskom društvu, posebno kroz ravnopravno sudjelovanje manjina, kako bi pripadnici naše manjine konačno mogli priznati svoj kulturni identitet kao Sinti ili Romi, a da se ne moraju strahovati od isključenosti u svakodnevnom životu.

Brojne priče na posebnoj stranici DW-a o ljudima koji se kreativno i konstruktivno suprotstavljaju stereotipima i diskriminaciji, s velikom dozom hrabrosti i angažmana, pokazuju da kulturna ostvarenja uvijek proizlaze iz susreta. Oni ohrabruju ne samo pripadnike naše manjine, nego i mnoge u većinskom društvu.

Romani Rose je predsjednica Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma od 1982. godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva