Sirija: Bašar al-Assad ostaje na neodređeno vrijeme | Politika | DW | 26.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bliski istok

Sirija: Bašar al-Assad ostaje na neodređeno vrijeme

Sirijci će 26. svibnja, u jeku gospodarske krize i pandemije koronavirusa, imenovati predsjednika. Pobjednik je već određen: Bašar al-Asad. Njegovoj se vladavini ne nazire kraj.

Ljudi jedan do drugog, stoje zajedno ispred sirijskog veleposlanstva u Bejrutu. Nose bejzbol kape s likom sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, drže plakate s njegovim likom i uzvikuju parole poput "Bože, Sirija, Asad - dali bismo sve za vas". Većina ih je došla u veleposlanstvo autobusima kojima je upravljalo Sirijsko udruženje radnika, odanih Asadu, kako bi glasovali. Videozapisi na internetu govore mnogo.

Sirijci su, između ostalih, pozvani da glasaju i u Egiptu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Jer ove srijede (26.05.) se održavaju predsjednički izbori u Siriji. To su drugi predsjednički izbori od početka rata u kojem je stotine tisuća građana ubijeno, a milijuni prisiljeni napustiti zemlju.

Navodni protivnici bez šanse

Očekuje se da će Asad, koji je na posljednjim predsjedničkim izborima 2014. godine dobio 88,7 posto glasova, prema svim pretpostavkama moći osigurati četvrti mandat od sedam godinaiako je, kao na prethodnim izborima, formalno dozvolio kandidaturu protukandidata. Riječ je o bivšem državnom ministru za parlamentarne poslove Abdullahu Salloumu Abdullahu i Mahmoudu Ahmadu Mareiu, šefu Nacionalno-demokratskog fronta, male oporbene stranke koju podržava država.

"Asad zbija šale s demokratskim strukturama pretvarajući se da su dva kandidata, koje su odobrila tajne službe, pravi konkurenti. Oni nemaju šanse za pobjedu", rekla je Mouna Ghanem, direktorica Sirijskog ženskog foruma za mir.

Čitav izborni postupak - od odabira kandidata do prebrojavanja glasova - kontrolira režim. Također je jasno da režim pokušava izborima stvoriti legitimitet.

"Međutim, iznad svega, izbori pokazuju da je Asad i dalje s nama, bez obzira na sve otpore u proteklih deset godina", kaže Guido Steinberg, stručnjak za Bliski istok iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu. Asad sada ponovno kontrolira oko dvije trećine teritorija - samo regija Idlib, sjeveroistok kojim upravljaju Kurdi i turski protektorati još uvijek nisu pod njegovom vlašću.

Ovisnost o Rusiji i Iranu

To je postigao uz pomoć Rusije i Irana - kada je Rusija intervenirala zračnim snagama, specijalnim jedinicama i vojnom policijom 2015. neposredno prije predstojećeg poraza Asada, i kada je Iran poslao brigade i šijitske paravojne snage. Uz njihovu podršku, Asad je već vojno pobijedio u ratu, čak i ako rat još nije gotov. "Budući da je vojno već odlučeno, političkog rješenja jednostavno neće biti", kaže Steinberg.

„Ne postoji poticaj za političko pregovaranje o nečemu ”, objasnila je stručnjakinja za Siriju Kristin Helberg na okruglom stolu koji je organizirala Udruga Querkultur. Asad je sada ovisan o tim silama "koje ga drže na vlasti", rekla je Helberg. Ali, Asad sada također mora nagraditi te sile: "Ove strane vide Siriju kao neku vrstu plijena koji se sada mora podijeliti", kaže ova stručnjakinja. Rusija je već ugovorom osigurala prirodne resurse poput nafte i plina, ali prije svega fosfor.

Uz to, prema Guidu Steinbergu, već se jasno može vidjeti sukob između Irana i Rusije oko utjecaja na sirijsku vojsku, tajne službe i sirijske milicije. "Dakle, Sirija više nije u potpunosti suverena", kaže Steinberg. Uz Iran i Rusiju, Asad ima i podršku bogatih poslovnih ljudi koji imaju koristi od investicija ili dogovora na crnom tržištu.

"Teška hipoteka" za Moskvu

Libanon Syrien Wahlen in Beirut

Prividni izbor

Rusija je mnogo ulagala u Siriju, i politički i vojno. "Zemlja je velika hipoteka za ruskog predsjednika Vladimira Putina", kaže Kristin Helberg. Jedno je jasno: Rusija ne može sama stabilizirati zemlju.

Mnogi smatraju da je sigurnosna situacija nestabilna. Takozvana Islamska država nikada nije napustila zemlju - navodno tisuće terorista još uvijek djeluje skriveno u sirijsko-iračkom pograničnom području. Iranska vojna prisutnost također se vidi kao glavna prijetnja - posebno s gledišta Izraela.

Velik dio infrastrukture u velikim dijelovima zemlje je uništen. U područjima koja kontrolira režim situacija je sve gora. Ljudi satima stoje u redu za kruh.Pred benzinskim crpkama stvaraju se dugi redovi jer je benzin postao rijetka roba. "Rusija želi da se Zapad pomiri s Assadom i također da financira obnovu, jer Rusija nema novca", kaže Kristin Helberg.

Približavanje arapskih država

Teška humanitarna situacija potaknula je želju Rusije za pružanjem pomoći. Ustavni odbor, koji je formiran u Ženevi 2019. godine, također ima za cilj potaknuti Zapad da se "međusobno približavaju, a pritom sačuvaju obraz", kaže Helberg. Putin također nudi Europi da Sirijce izbjeglice pošalje natrag u Siriju. Asad to zapravo ne želi. Nije bez razloga dekretom oduzeo imovinu mnogim interno raseljenim osobama i Sirijcima koji su pobjegli u inozemstvo.

Građani i borci odani režimu umjesto toga dobili su svoje stanove i kuće. Ne bez razloga kritičari režima neprestano nestaju.

Putin treba saveznike za Siriju. Postoje znakovi da su neke zemlje, posebno iz regije, već zainteresirane za normalizaciju Sirije. Egipat se trudi da Siriji ponovno postane članicom Arapske lige, a Ujedinjeni Arapski Emirati su 2018. ponovno otvorili svoje veleposlanstvo na nižoj diplomatskoj razini.

Upitno je da li bi i kada Saudijska Arabija mogla slijediti njihov primjer. Te su države prije svega zabrinute za približavanje Sirije arapskom svijetu – i da ju udalje od iranskog i turskog utjecaja, rekao je Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Europskom centru za vanjske odnose. Međutim, to ne znači, kako on kaže, da će se time realnost u zemlji kao rezultat nužno promijeniti. Povratak Asada na veliku političku pozornicu - na primjer u Washingtonu ili Parizu - trenutno se čini isključenim.

Uvjetovati ponovnu obnovu

Syrien Symbolbild 10 Jahre Krieg

Obnova sa ili bez Asada

Sirija je ekonomski slomljena – k tomu dolaze američke sankcije, kao i one iz Europe. I Europa i SAD također financiraju velik dio humanitarne pomoći za Siriju. "UN-ove organizacije također rade na licu mjesta s organizacijama i ljudima koji se nalaze na listama sankcija Europe i SAD-a", rekao je Helberg.

Mnoge organizacije za pomoć u Europi željele bi podržati ljude u Siriji. Međutim, stručnjak za Siriju upozorava na opasnost da ovom pomoći upravljaju organizacije i ljudi bliski režimu, jer bi to značilo suradnju s režimom. "Time se upravo utvrđuju strukture koje su dovele do ovog ustanka. Ako Europa želi da se vrati još Sirijaca, to se neće dogoditi sve dok Asad tamo vlada na takav način. Za njih jednostavno nije sigurno."

Umjesto toga, ciljane sankcije treba zadržati i razgovarati s civilnim društvom. "A obnovu ne treba jednostavno podržati bezuvjetno", rekao je Helberg.

U međuvremenu je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo da neće biti ponovne izgradnje ili normalizacije odnosa s režimom sve dok on ne sudjeluje u vjerodostojnom političkom procesu pod vodstvom Ujedinjenih naroda.No od toga je Sirija još daleko.