Sinj: ″Kad već nema radnih mjesta, dobra je i vojska″ | Priča dana | DW | 08.08.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Sinj: "Kad već nema radnih mjesta, dobra je i vojska"

Povratak vojske nakon devetogodišnjeg izbivanja Sinjanima sigurno imponira zbog bogate vojne tradicije tog kraja, iako je u ovom trenutku važnije nešto drugo: otvaranje novih radnih mjesta, barem i u vojarni.

Kroatien | Neue Kaserne (DW/D. Romac)

Kompleks nove vojarne u Sinju

Sinj je ovih dana ponovno postao vojni grad. U jednoj od dvije vojarne u gradu, nakon devetogodišnjeg izbivanja, u sklopu projekta povratka vojske u četiri hrvatska grada - Sinj, Ploče, Varaždin i Vukovar - smještena je jedna vojna postrojba. Sinjani povratak vojske u svoj grad bezuvjetno pozdravljaju, što ne treba čuditi ako imamo na umu bogatu vojnu tradiciju Sinja i Cetinske krajine.

Razdoblje od 2008. godine, kada su sinjsku vojarnu Kula nakon zatvaranja središta za obuku napustili posljednji vojnici, pa sve do konca srpnja ove godine, jedino je u posljednja tri stoljeća u kojem je Sinj ostao bez aktivne vojne postrojbe, ako ne računamo sinjske alkare, koji pak spadaju u povijesne hrvatske postrojbe. Sinj je sve od odlaska Turaka bio snažno granično vojno uporište, bez obzira je li bio pod vlašću Mlečana, Habsburgovaca ili Jugoslavije. Tako je bilo i u vrijeme Domovinskog rata, kada je u tadašnjoj vojarni Kula bilo sjedište 126. brigade HV-a, po kojoj je ponovno otvorena vojarna danas dobila ime. 

Propala industrija

No postoji još jedan važan razlog zbog kojeg se Sinjani danas vesele povratku vojske. Taj razlog možda ponajbolje dočarava jedan komentar koji smo ovih dana čuli na sinjskim ulicama: "Kad već nema novih radnih mjesta, dobra je i vojska." Sinj je, naime, gospodarski ruiniran grad. U Sinju su, zahvaljujući stihijskoj tranziciji i privatizaciji, u posljednja dva desetljeća propala doslovce sva veća poduzeća. Sinj, nekoć vitalno industrijsko središte cijele Dalmatinske zagore, koje je zapošljavalo na tisuće radnika, postao je siromašan grad s vojskom nezaposlenih, suočavajući se s dramatičnim egzodusom mladih u inozemstvo.

Kroatien | (DW/D. Romac)

Gospodarska zona Kukuzovac nije zaživjela

Gradske su vlasti gospodarski razvoj pokušale potaknuti uloživši 70-tak milijuna kuna u izgradnju poduzetničke zone Kukuzovac, nadajući se da će izdašnim povlasticama i financiranjem infrastrukture privući potencijalne investitore. Gospodarska zona, međutim, nije zaživjela, a rezultati nisu ni približni očekivanjima.

Stoga je sinjska gradonačelnica Kristina Križanac, pozdravljajući povratak vojske u Sinj, osobito naglasila ekonomski aspekt i činjenicu da se otvaranjem nove vojarne u Sinju zapravo otvaraju nova radna mjesta u gradu. Sinj će, naime, imati koristi od novootvorene vojarne na temelju poreza i prireza, ali i zbog činjenice da će u vojarni raditi 10-tak civila, te da će vojnici, časnici i dočasnici, koji će boraviti u vojarni, živjeti u gradu i svoje plaće trošiti u Sinju. 

Inženjerijska postrojba

Jedan od najupornijih zagovarača povratka vojske u Sinj svakako je Miro Bulj, saborski zastupnik i Sinjanin, koji svojedobno prvi otvorio to pitanje pred saborskim odborom za obranu. "Sinj i Cetinska krajina imaju puno vojnika koji su dosad putovali u Knin, Benkovac i druge gradove, a na području Dalmacije samo za prijevoz vojnika godišnje se trošilo 40 milijuna kuna. Sada će ti vojnici živjeti i trošiti u svom gradu, što je dobro", ocjenjuje za DW Bulj, naglašavajući da će povratak vojske u Sinj koristiti i sinjskom gospodarstvu i lokalnim OPG-ovima, koji će u novootvorenoj vojarni dobiti priliku plasirati svoje proizvode. Ne treba zanemariti ni činjenicu, nastavlja Bulj, da će ovo područje, s obzirom na brojne infrastrukturne i komunalne potrebe, imati koristi zbog činjenice da je u Sinju smještena inženjerijska postrojba - bojna s oko 250 pripadnika - koja je dosad bila u Kninu. To je važno i kada je riječ o zaštiti od elementarnih nepogoda, poput požara, pri čemu Bulj podsjeća da Splitsko dalmatinska županija, iako najveća i najugroženija kada je riječ o požarima, najmanje sredstava izdvaja za zaštitu od požara.

Kroatien | ehemalige Kaserne (DW/D. Romac)

Bivša vojarna Ivaniša Nelipića u središtu grada propada

Predsjednik sinjskog gradskog vijeća Joško Kontić, nekadašnji saborski zastupnik HSLS-a, koji se nakon 13 godina vratio u politiku, kazao nam je da je povratak vojske dobar za Sinj, osobito zbog činjenice da će na velikom području ponovno uređene vojarne, koja se prostire na više od devet hektara površine, moći biti smješteni i sadržaji koji će uz vojnu imati i gospodarsku dimenziju. Kontić odbacuje prigovore da se prostor vojarne mogao bolje iskoristiti, naglašavajući da Sinj, na žalost, ne oskudijeva u napuštenim prostorima i objektima. Podsjeća na primjer Dalmatinke, koja je nekoć hranila Sinj i Cetinsku krajinu, a danas njezini pogoni propadaju neiskorišteni. "Najveće bogatstvo Sinja je prostor, a taj prostor, na žalost, nije realiziran", kazao nam je Kontić, objasnivši da se radi o tisućama kvadratnih metara neiskorištenog i devastiranog prostora.

Neostvarene ambicije

Zanimljivo je, međutim, da su gradske vlasti Sinja prošlogodišnjim prostornim planom prostor tadašnje vojarne Kula "rezervirale" za ugostiteljsko turističke namjene, odnosno zdravstveni turizam, s maksimalnih 300 kreveta. Premda je takva precizna prenamjena sugerirala da već postoje investitori, aktualni povratak vojske u vojarnu svjedoči da su se planovi o zdravstvenom turizmu u Sinju izjalovili.

Kroatien | (DW/D. Romac)

Sinj se nada da će dolazak vojske donijeti nova radna mjesta

"Sada će u vojarni biti smješteno 250 vojnika, što se može tumačiti i kao da je Sinj dobio 250 radnih mjesta, iako ih je u nerealiziranom projektu zdravstvenog turizma trebalo biti puno više", upozorava istaknuti sinjski SDP-ovac Stipe Samardžić, koji primjećuje da je odluka o povratku vojske u Sinj dobra ako će grad u razvojnom smislu ostati na sadašnjoj razini, ali ne i ako još postoji ambicija o povećanju turističkih kapaciteta na ovom području. Samardžić, naime, podsjeća da cijelo područje Sinja ima samo 400 turističkih kreveta, dok povratak vojske u grad zapravo svjedoči o neuspjehu drugih gospodarskih i investicijskih planova. Samardžić stoga smatra da povratak vojske u Sinj samo ublažava problem, ne rješavajući ga. Sinju je, po njegovim riječima, nasušno potrebna tvornica u kojoj bi radila ženska radna snaga, jer bi to zaustavilo iseljavanje, koje u Sinju poprima razmjere katastrofe. Za razliku od prošlih vremena kada su trbuhom za kruhom odlazili uglavnom muškarci, sada iz Sinja i cetinskog kraja najčešće odlaze cijele obitelji.

 

Preporuka uredništva