Sezonski radnici: junaci ili „kriminalci“? | Priča dana | DW | 13.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Sezonski radnici: junaci ili „kriminalci“?

Tisuće sezonaca s istoka Europe (a neki i iz Hrvatske) trenutačno rade na njemačkim poljima. Često u katastrofalnim uvjetima. Neki su iz Njemačke prešli u Nizozemsku gdje im je očito puno bolje.

Daniela Reim je zabrinuta. Savjetnica za „mobilne zaposlenike" u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj mora u najgorem slučaju računati s prijavom. Prije nekoliko dana ona se htjela osobno uvjeriti u kakvim uvjetima žive i rade rumunjski sezonski radnici zaposleni na jednom imanju koje se bavi uzgojem šparoga. Na tom imanju više ne bi trebale vrijediti mjere 14-dnevne karantene – koje su početkom travnja uvedene za sezonske radnike iz inozemstva, a u međuvremenu su ukinute. Trebala je to biti rutinska akcija, ali na koncu se sve nažalost pretvorilo u pravu malu potjeru, kaže ona za DW. Vlasnik poljoprivrednog imanja je zabranio Danieli Reim pristup njegovom posjedu i čak joj zaprijetio da će je prijaviti policiji. Nakon što je napustila imanje, on ju je počeo slijediti svojim autom, priča nam Reim, i to „kako bi bio posve siguran da ja ne mogu stupiti u kontakt s rumunjskim sezonskim radnicima“.

Daniela Reim

Daniela Reim

Još jedna „neobična“ situacija dogodila se na jednom imanju u Bavarskoj, na kojem se također bave uzgojem šparoga. Tamo je trenutno zaposleno 500 rumunjskih sezonaca. Na tom se imanju policija morala pobrinuti za red i mir – nakon što je prijetila eskalacija stanja. Sezonski radnici svjedoče o neprihvatljivim uvjetima rada, o lošim plaćama i karanteni – koja praktički uopće nije bila karantena. Nakon što se bavarski poslodavci nisu htjeli pobrinuti oko adekvatnih zaštitnih mjera, nekolicina radnika se pobunila. U razgovoru za DW bavarski poslodavac (identitet je poznat redakciji) je demantirao te prigovore. Obzirom „da mi živimo u pravnoj državi", kako kaže, on je prijavio nekolicinu radnika, jer ih se po njegovom mišljenju može nazvati „zločincima“, on smatra da Rumunji uopće nisu ni htjeli raditi.

Glasnogovornica bavarske policije potvrdila je DW-u da se doista vodi istraga protiv tri rumunjska državljanina – zbog sumnje za klevetu i povredu povjerljivosti informacija. Iz policije je potvrđeno da predmet istrage nije sumnja u organizirani kriminal, kako to kaže bavarski poslodavac. Nakon što smo ga ponovno konfrontirali s tim podatkom, vlasnik imanja je rekao da više ne želi pričati s novinarima. To je i stav Njemačke udruge seljaka (DBV). Glasnogovornik DBV-a nas je uputio na internetski stranicu svog udruženja i dodao kako nam ne želi dati dodatne informacije.

Zabrinuti političari u Berlinu i Bukureštu

U međuvremenu su zabrinuti i političari. Jedna glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede u Berlinu za DW je potvrdila da je Ministarstvo u suradnji s Institutom Robert Koch izradilo „koncept za sezonske radnike u kontekstu zaštite zdravlja“, odnosno da je taj papir temelj djelovanja poljoprivrednih imanja u aktualnoj situaciji „kako bi sezonskim radnicima u uvjetima pandemije Covida 19 omogućili sigurni dolazak u Njemačku, odnosno povratak kući, te siguran boravak u Njemačkoj“. Sudeći po jednom internom izvještaju, u koji je DW imao uvid, njemačka ministrica agrara Julia Klöckner je 5. svibnja informirala Bundestag o najnovijem razvoju situacije po pitanju sezonskih radnika u poljoprivrednom sektoru.

Prvi zrakoplovi s rumunjskim sezoncima stigli su početkom travnja - u jeku korona-krize

Prvi zrakoplovi s rumunjskim sezoncima stigli su početkom travnja - u jeku korona-krize

Ona je na taj način odgovorila na pitanja o minimalnoj plaći (9,35 eura bruto), o reguliranju radnog vremena (maksimalno 12 sati dnevno) ili o preuzimanju putnih troškova „koji se ne bi trebali prebaciti jednostrano samo na sezonske radnike".

Savezni ministar rada Hubertus Heil pismom na dvije stranice zamolio je „izričito“ da se strogo kontrolira zaštitu sezonskih radnika u poljoprivredi i u mesnoj industriji. „Posebno se pritom mora pripaziti na situaciju u smještajnim grupnim kapacitetima i pri transportu ljudi." U tom pismu upućenom saveznim pokrajinama ministar Heil je napomenuo da se već nekoliko diplomatskih predstavništava onih zemalja iz kojih potječu sezonski radnici požalilo njemačkoj saveznoj vladi. „Izričito su naveli da zadržavaju pravo poduzimanja daljnjih koraka" – na primjer zabranu dolaska novih sezonskih radnika u Njemačku. Kad već toliko potrebni sezonci ne mogu sigurno raditi u Njemačkoj, onda najbolje da ostanu u svojim domovinama, to je poruka veleposlanstava dotičnih država.

U ponedjeljak (11.5.) su u Bukureštu ministrica rada Violeta Alexandru i ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu odgovarali na pitanja jednog posebnog odbora u rumunjskom Senatu, oni su izvijestili članove odbora o mjerama koje su poduzeli u vezi situacije u kojoj se nalaze rumunjski sezonski radnici u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a. Od izbijanja korona-krize oko 35.000 ljudi je napustilo Rumunjsku kako bi u nekoj drugoj članici Unije radilo u sektoru agrara i njege bolesnika. Alarmantna svjedočanstva pogođenih radnika o nepridržavanju dogovorenih ugovornih obveza prouzročili su veliko nezadovoljstvo u rumunjskom društvu.

Nizozemska atraktivnija od Njemačke?

Izgleda da se na političkoj razini nešto konačno događa. Ali te informacije gotovo da i ne stižu do polja i grupnih smještaja. Daniela Reim već godinama savjetuje „mobilne radnike“ i trenutno ima velike probleme da uopće stupi u kontakt s tim ljudima. U razgovoru za DW ona priča o često totalnoj ovisnosti sezonskih radnika o njihovim poslodavcima, o slučajevima u kojima su poslodavci radnicima oduzeli dokumente, o ekstremno dugim radnim danima (i do 14 sati, 7 dana u tjednu), o tome da radnici uopće nisu zdravstveno osigurani, o isplati plaća po učinku, o previsokim troškovima smještaja i prehrane. Ili čak o preskupim avionskim kartama koje su kompletno morali platiti sami radnici.

Već po dolasku radnika u zračnu luku Karlsruhe nije bilo ni govora o držanju distance

Već po dolasku radnika u zračnu luku Karlsruhe nije bilo ni govora o držanju distance

Daniela Reim ipak ima razloga i za zadovoljstvo. Ona je upravo pomogla petorici Rumunja koji su htjeli dati otkaz zbog „nepremostivih razlika u mišljenju s poslodavcem". Oni su radili 11 dana u komadu, ukupno 121 sat. Za taj rad su na koncu dobili 605 eura (troškovi smještaja i hrane su već bili oduzeti). A to ni izbliza ne odgovara obećanom minimalcu. Daniela Reim je uspjela uvjeriti seljaka da tim sezoncima barem ne naplati troškove leta u iznosu od 2.500 eura po osobi.

"Nije bilo jednostavno!", kaže savjetnica. Ali je uspjela. Pet Rumunja je moglo napustiti imanje u Njemačkoj i sad rade u susjednoj Nizozemskoj. I zadovoljni su. „Za te ljude je tamo otvoren račun u banci. Radnici dobiju 10 eura po satu, imaju zdravstveno osiguranje i primaju plaću tjedno." Krajnje je vrijeme da njemačke vlasti malo podrobnije bace pogled na uvjete u kojima rade strani sezonski radnici. Savezne i vlasti njemačkih pokrajina prošlog petka su obećale da će ubuduće bolje kontrolirati zdravstvenu zaštitu i zaštitu na radu stranih sezonskih radnika.

Preporuka uredništva