Seehofer: "Desni ekstremizam je najveća prijetnja"

Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) registrirao je 2020. 11 smrtnih slučajeva koji su bili posljedica politički motiviranog kriminala. Samo u atentatu desničarskog ekstremista na nargila-bar u Hanauu (savezna pokrajina Hessen) ubijeno je devet osoba. Ministar unutarnjih poslova Njemačke Horst Seehofer (CSU) to smatra zabrinjavajućim, također i zbog toga što brojke rastu. S više od 44.000 registriranih kaznenih djela, odnosno rastom od 8,5 posto, statistika koja se vodi od 2001. bilježi negativan rekord.

Ministar Seehofer je u utorak u Berlinu rekao da su te brojke „pokazatelj raspoloženja u našoj zemlji". To posebno vrijedi za 2020, „jer je zbog pandemije došlo do nastavka polarizacije političke diskusije“.

Ali, prije nego što se ministar unutarnjih poslova detaljnije pozabavio radikalizacijom korona-prosvjeda, ukazao je na trend koji se učvršćuje: nakon ubojstva političara Waltera Lübkea i napada na sinagogu u Halleu, Hanau je bio treći desno-teroristički napad u samo nekoliko mjeseci.

„To pokazuje da je desničarski ekstremizam najveća prijetnja sigurnosti u našoj zemlji." Skoro 53 posto svih politički motiviranih kaznenih djela mogu se pripisati desnom spektru. „No, unatoö svim brojkama koje me deprimiraju, radujem se uspjesima jedne aktualne istrage", rekao je Seehofer.

Uloga policije „još nije u potpunosti razjašnjena"

Radi se o uhićenju jednog osumnjičenog, koji od 2018. pod pseudonimom „NSU 2.0“ šalje prijeteće mailove, faksove i sms-poruke osobama sa i bez migrantske pozadine. Riječ je uglavnom o političarima i novinarima, no među njima je i odvjetnica Seda Basay-Yildiz, koja je zastupala obitelji žrtava terorističke grupe „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU).

Nerazjašnjeno je i dalje koju su ulogu policajci u Frankfurtu odigrali u vezi s „NSU 2.0". Jer, sva imena, telefonski brojevi i drugi osobni podaci žrtava su preuzeti iz policijskih kompjutera ove bankarske metropole.

„To još uvijek nije do kraja razjašnjeno", rekao je predsjednik BKA Holger Münch i zamolio za strpljenje zbog istrage koja je još u toku. Ostaje da se vidi što će se utvrditi na temelju podataka iz kompjutera uhićenog osumnjičenika u Berlinu, koji navodno nije policajac.

Korona-prosvjedi u fokusu

Unatoč uspjesima u borbi protiv desničarskog ekstremizma, ministar Seehofer u cjelini vidi veliki potencijal za eskalaciju. On smatra da to ima veze i s prosvjedima protiv politike savezne vlade za suzbijanje korone, koje on načelno brani. Jer, kako kaže, okupljanja protiv mjera za suzbijanje korone su izraz živuće demokracije, u koju nikada ne treba sumnjati.

Ali: „Za sigurnosne službe je problematično stvaranje novih koalicija između normalnih demonstranata i pristaša teorija zavjera, protivnika cijepljenja, tzv. građana Reicha i drugih ekstremista."

Imajući u vidu ovu situaciju, Seehofer smatra ispravnim i važnim da Ured za zaštitu ustavnog poretka prije svih pomno promatra pokret „querdenkera" (u slobodnom prijevodu: onih koji drugačije misle). To također vrijedi za druga područja politički motiviranog kriminala, poput ljevičarskog ekstremizma i islamizma.

Relativno gledano, broj kaznenih djela je dvostruko porastao u lijevom miljeu nego u desnom. Međutim, apsolutni broj je samo upola toliko velik.

Pohvale i kritike

No, prilično je kontroverzno koliko su značajne brojke o politički motiviranom kriminalu. Alexander Deycke iz Savezne agencije „Linke Militanz" u Göttingenu (Donja Saska) s jedne strane to smatra „vrijednim istraživanjem koje omogućava identificiranje dugoročnih trendova". Tako Njemačka u međunarodnoj usporedbi ima „vrlo detaljan instrument za procjenu situacije".

S druge strane, izjavio je Deycke na upit DW-a, neophodno je kritički preispitati brojke. Jer, radi se o „ulaznoj statistici" u koju su unijeta sva kaznena djela koja je policija evidentirala - „neovisno od daljnjeg toka postupka".

Klasifikaciju kaznenih djela obavljaju službenici za obradu, uzimajući u obzir okolnosti kaznenog djela. „No podatke ne može provjeriti nitko izvan policije", sa žalošću konstatira Deycke. S obzirom da postoji kategorija „nerazvrstanih djela", to pokazuje koliko je teška kategorizacija pojedinačnih slučajeva.

Broj kaznenih djela koja se pripisuju lijevom radikalnom spektru često su u vezi s prosvjedima protiv velikih događaja poput međunarodnih samita. Jedan od posebno nasilnih prosvjeda bio je onaj protiv samita G20 u Hamburgu 2017.

Mnogi argumenti govore u prilog tome da se porast broja slučajeva 2020. može objasniti sukobima oko prosvjeda u vezi s koronom, misli Deycke. Međutim, on u tome vidi kontradikciju Seehoferovom zaključku da su demonstracije prešle s eskalacije na tajno planirane akcije malih grupa. „Nažalost, organi sigurnosti ovdje ne pružaju dokaze."

„Dilema" s kojom se mora živjeti

Kritika na račun statistike dolazi od mnogih civilnih organizacija. Judith Porath iz Udruženja savjetodavnih centara osoba pogođenih desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem (VBRG) uznemirena je razmjerima diskrepancije između njihovih brojki ekstremističkih kaznenih djela i brojki službi za kazneno gonjenje.

Dok je BKA 2019. registrirao 0,9 napada na 100.000 stanovnika, njihova organizacija je zabilježila 3,9. Predsjednik BKA Münch ovu kontradikciju u izjavi za DW označava kao „dilemu“ s kojom se mora živjeti.