Scholz u Beogradu s neugodnim porukama za domaćine | Politika | DW | 11.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Scholz u Beogradu s neugodnim porukama za domaćine

Nešto malo optimizma oko „europske perspektive“ zasjenili su suprotstavljeni stavovi kancelara Scholza i predsjednika Vučića o Kosovu i sankcijama protiv Rusije, kažu sugovornici DW-a.

Posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza na dnevnom redu je imao očekivane teme: Kosovo, europske integracije, rat u Ukrajini i sankcije Rusiji. Pa ipak, konferencija za tisak prošla je uz nekoliko pikantnih detalja.

Kao najveće iznenađenje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao raniju izjavu Olafa Scholza iz Prištine, gdje je rekao da države koje se ne priznaju ne mogu postati članice EU-a. „Danas smo po prvi put čuli od Europe da se traži međusobno priznanje“, rekao je na to Vučić.

„To je lekcija Vučiću da se o statusu mora razgovarati“, kaže za DW Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.

„Ta formula o međusobnom priznanju postoji u svim razgovorima i nastupima predstavnika zemalja EU-a koje zagovaraju priznanje Kosova.A iznenađenje mogu samo tumačiti kao izbjegavanje srpskih vlasti da se suoče s činjenicom da je Kosovo u proteklih deset godina potpuno zaokružilo svoj suverenitet na sjeveru Kosova“, napominje Janjić.

Scholz izoštrio poruke

Diplomat Ognjen Pribićević, bivši veleposlanik Srbije u Njemačkoj, ne misli da je izjava Olafa Scholza veliko iznenađenje, jer se tako nešto često čulo iz Washingtona, a indirektno i iz nekih drugih europskih zemalja.

„Sve je to i bilo očekivano i jer se i sam kancelar Scholz suočava s ozbiljnim unutrašnjim i vanjskim pritiscima kada je riječ o ratu u Ukrajini, i stoga se moglo očekivati da će neke poruke izoštriti u Beogradu“, ocjenjuje Pribićević.

Doduše, kaže ovaj diplomat, Scholz nije izoštrio poruke kad je riječ o proširenju Europske unije.

„Kancelar jest spomenuo dvadeset godina Soluna (obećanja zemljama zapadnog Balkana o članstvu u EU op.ur.), i privrženost Njemačke procesu pridruživanja. Očekivao sam neke konkretnije izjave kada je riječ o budućem članstvu Srbije u EU", kaže ovaj diplomat.

(Ne)opravdani optimizam

Deutschland Olaf Scholz und Aleksandar Vucic in Berlin

Scholz je još u Berlinu početkom svibnja govorio o potrebi priznanja ali ga očito nisu slušali

Moglo bi se ipak reći da je predsjednik Srbije upravo po pitanju europskih integracija pokazao nešto više optimizma nakon razgovora s njemačkim kancelarom.

Dušan Janjić primjećuje da posljednjih tjedana Aleksandar Vučić žestoko zagovara europski put Srbije. Vučićevo nabrajanje oblasti u kojima je potreban napredak – vladavina prava, demokracija – Janjić vidi kao priznanje da Srbija na europskom putu ne radi ništa.

„Proteklih sedam-osam godina nije učinjeno ništa, krajnje je vrijeme da Srbija imenuje pregovarača koji će se time baviti i počne raditi više na temama koje je naveo Vučić citirajući Scholza", dodaje on.

Ognjen Pribićević vjeruje da srbijanska strana gaji određeni optimizam jer je njemački kancelar u Beograd donio drugačiji stav od onog francuskog gdje se predsjednik Emmanuel Macron protivi proširenju EU-a. „Mislim da odatle potiče blagi optimizam srpske strane koji smo čuli nakon ovih razgovora", kaže Pribićević.

EU gubi strpljenje oko sankcija?

Prema riječima predsjednika Srbije, njemački kancelar je „jasno i oštro“ poručio da Srbija treba uvesti sankcije Rusiji, a sam Scholz je pred novinarima potvrdio te zahtjeve.

Dušan Janjić smatra da EU neće dugo „trpjeti“ ovakvu poziciju Srbije. „Moglo bi se razgovarati o tome kojim sankcijama bi se Srbija pridružila, s obzirom na to da nije članica EU-a. Ali, Srbija ne može unedogled izbjegavati to pitanje, i da drugu stranu pokušava praviti naivnom nekim neozbiljnim pričicama“, smatra Janjić.

Tu situaciju Ognjen Pribićević vidi „kao krug razočaranja i neispunjenih obećanja".

„Mislim da je ključno što EU nije smogla snage kako bi osmislila ozbiljnu strategiju kada je u pitanju zapadni Balkan, i prije svega Srbija, kao najveća zemlja regije. Srbija je odavno trebala postati članica EU-a", kaže on.

U tom slučaju, navodi diplomat, mnoga pitanja se ne bi ni postavljala, poput pitanja sankcija Rusiji. „Ovako imamo samo međusobno iscrpljivanje EU-a i zemalja kandidata. Potpuno je pogrešan taj pristup, a rat u Ukrajini je apsolutno potvrda ovoga što govorim“, zaključuje Pribićević.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu