Sarrazin: Očekuje se da se Srbija priključi sankcijama | Politika | DW | 22.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

zapadni Balkan

Sarrazin: Očekuje se da se Srbija priključi sankcijama

Od Srbije treba jasno tražiti da se priključi sankcijama protiv Rusije, kaže Manuel Sarrazin, posebni povjerenik njemačke vlade u razgovoru za DW.

DW: Europska komisija se u rekordnom roku izjasnila za kandidatski status za Ukrajinu i Moldaviju. Kako to komentirate u kontekstu zapadnog Balkana?

Manuel Sarrazin: Iz moje perspektive to je dobro za zemlje zapadnog Balkana jer pokazuje da je još prisutan geostrateški značaj proširenja EU i da tu ima novih impulsa.

Bosna i Hercegovina i Kosovo još čekaju pred vratima. Što bi trebalo ponuditi tim ranjivim zemljama?

Obećanje o proširenju iz Soluna još važi. Zato u slučaju Bosne i Hercegovine ostaje 14 ključnih prioriteta kao i sprovođenje reformi, kako bismo konačno mogli dodijeliti kandidatski status. U slučaju Kosova, Vlada provodi reforme i mi to želimo nagraditi. Vizna liberalizacija je jedan od neophodnih koraka koji sada neodložno moraju uslijediti.I dijalog o normalizaciji sa Srbijom se mora ponovo pokrenuti i obje strane moraju biti spremne pokazati napredak.

Srbija i dalje nabavlja plin i žitarice iz Rusije i transportira ih dalje po zapadnom Balkanu i prema članicama EU-a. Ne bi li tu trebalo uvesti dodatne uvjete Beogradu?

I mi uvozimo plin. Utoliko se s jedne strane mora voditi računa da se gospodinu Vučiću jasno da do znanja naše očekivanje da se pridruži sankcijama EU-a prema Rusiji, ali da mu se istodobno ne da mogućnost za tvrdnju kako će to njegovu zemlju ostaviti bez grijanja jer i mi u Njemačkoj pazimo da naše odluke imaju gospodarski sagledive posljedice.

Deutschland Diplomatie l Lajcak, Kurti und Vucic in Berin

Pomaknuti pregovore s mrtve točke: Lajčak, Kurti i Vučić početkom svibnja u Berlinu

Srbija je također u centru ruskih dezinformacija i hibridnog rata koji se oslikava na cijelu regiju. Što predlažete kao mjere da se ovaj utjecaj ograniči?

Najvažnija mjera protiv toga je vjerodostojnost obećanja o proširenju EU-a. Zato je važno da kod pitanja politike proširenja, kod vizne liberalizacije (za građane Kosova, op.ur.) i kod otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom konačno ispravimo te greške i pokažemo: kad ima napretka, Europa će držati svoju riječ.

Pa upravo kod Sjeverne Makedonije i Albanije postoji bojazan da se opet ništa neće dogoditi. Zar ne bi trebalo odvojiti ta dva kandidata i već otpočeti pregovore s Albanijom?

Upravo ste bili spomenuli ruske dezinformacije. Sjeverna Makedonija će postati glavni cilj ruskih – i ne samo ruskih – dezinformacija i možda strateški meki trbuh za nas. Zato je u ovom trenutku ekstremno važno da se konačno otvore pregovori s obje zemlje.

U svjetlu sporog proširenja EU-a sve se više kao alternativa etablirala ideja regionalne suradnje Otvoreni Balkan. Što mislite o tom konceptu?

Načelno sam verlo skeptičan što se tiče Otvorenog Balkana. Mora biti jasno da inicijative u regiji prije svega ne isključuju i da postoji realističan modus prema kojem svi mogu sudjelovati. Nadalje je važno da se ne prave paralelne strukture. Osim toga, uvijek mora biti jasno da to ni na koji način nije zamjena za pristupanje EU-u.

Drugi format je Berlinski proces koji također nije donio epohalne uspjehe posljednjih godina. Što konkretno nudite kako bi to postao atraktivan format za države zapadnog Balkana?

Berlinski proces je prethodnih godina stalno bio vrlo atraktivan. Recimo, dosta smo postigli uspostavljanjem ureda za regionalnu suradnju mladih RYCO. Na stolu imamo spremne sporazume koji bi značili veliki korak ka razvoju zajedničkog regionalnog tržišta. Nudimo da se ponovo prihvatimo zajedničkih napora koji bi doveli do ovih isplativih ciljeva za sve i odmah, da krenemo s novim elanom i temama. Nova njemačka vlada ima čvrsti cilj da se tijekom cijelog mandata intenzivno bavi regijom. Angažirat ćemo se dugoročno i strateški.

Manuel Sarrazin

Sarrazin na zapadnom Balkanu

Njemačka se namjerava, nakon deset godina prekida, ponovo angažirati u misiji EUFOR-Altea. Kakav signal to šalje?

Nama kao Saveznoj Vladi bilo je vrlo važno da to predložimo Bundestagu, kako bismo jasno pokazali da je Njemačka spremna da se i sigurnosno angažira u Bosni i Hercegovini. Drugo što nam je važno jest dase  izbori u listopadu održe u sigurnoj i pouzdanoj atmosferi.

Preuzeli ste dužnost povjerenika za zapadni Balkan prije četiri mjeseca. Je li danas nešto drugačije nego na početku Vašeg mandata?

Moja želja je bila da užasno iskustvo masivnog ruske invazije vodi ka tome da više vodećih aktera u regiji bude spremno promijeniti dosadašnje matrice ponašanja, a ne da ih jača. Trebamo znati da naši „prijatelji“ u Kremlju odlično znaju da se u ovoj regiji može pokrenuti dosta negativnih događaja. Zato bih molio sve da što brže postignu što više suradnje i međusobnih pozitivnih dogovora – prije nego što Kremlj pokuša profitirati od naših sporova i manjka zajedništva među nama i unutar regije.

Manuel Sarrazin je od 2008. do 2021. bio zastupnik stranke Zeleni u Bundestagu predsjednik je Društva za jugoistočnu Europu, najvažnije akademske i savjetodavne instance u Njemačkoj kada je regija Balkana u pitanju. Od 1. ožujka obnaša funkciju povjerenika njemačke vlade za zapadni Balkan.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu