Sarkozy: Lisabonski sporazum mogao bi pomoći oko krize u Gruziji

Za francuski list Le Figaro Sarkozy koji u drugoj polovici 2008. godine predsjedava Europskom unijom, naglasio je da bi Lisabonski sporazum Uniji dao instrumente koji su potrebni za rješavanje krize na relaciji Tbilisi-Moskva.

“Lisabonski sporazum sadrži instrumente koje Europskoj uniji daju institucije koje bi se nosile s međunarodnim krizama”, piše Sarkozy dodajući kako je najvažnija novost “stabilan” predsjednik Europske unije – umjesto sadašnjeg šestomjesečnog sustava predsjedanja. Sarkozy također ukazuje i na “visokog predstavnika koji bi raspolagao s pravom diplomatskom službom i financijskim sredstvima i time mogao provoditi odluke u suradnji sa zemljama članicama”.

Otvoreno pitanje uloge i ovlasti predsjednika EU-a

Francuska tijekom svojeg predsjedanja Unijom do kraja godine želi završiti proces prihvaćanja Lisabonskog sporazuma. Ipak, unutar Unije ostaje još otvoreno pitanje konkretne uloge i ovlasti budućeg predsjednika EU-a. Posebno je zanimljivo pitanje kakva će biti uloga budućeg predsjednika na području vanjske politike Unije, budući je za to područje predviđena funkcija europskog ministra vanjskih poslova.

Sarkozy: Predsjednik EU-a vodio bi savjetovanja sa sukobljenim stranama

Sarkozy u novinskom članku sugerira da bi pozicija predsjednika Unije u krizi poput sadašnje između Rusije i Gruzije bila ta da djeluje u savjetovanjima sa šefovima država i vlada sukobljenih strana. Na taj način predsjednik EU-a našao bi se u sferi vanjske poliitke. Takva situacija traži i formalnu hierarhiju među članicama koja bi dala prednost onim zemljama koje su više pogođene. Ovakvu vrstu scenarija progozirale su male članice koje strahuju da će predsjednik EU-a imati snažnu poziciju kojom će smanjiti ovlasti određenih Vlada, premda ostaje na snazi načelo da su unutar EU-a sve zemlje članice jednake.

Prihvaćanje Lisabonskog sporazuma još uvijek visi u zraku

Promatrači smatraju da sadašnje riječi potpore francuskog predsjednika za Lisabonski sporazum izazivaju sumnje hoće li ovaj ugovor ikada supiti na snagu. Premda je sporazum već prihvatila velika većina članica u svojim nacionalnim parlameNtima, sporazum su ipak odbacili irski građani na referendumu u lipnju, a za stupanje na snagu sporazum moraju prihvatiti sve članice Europske unije.

Dublin u potrazi za opcijama

Trenutno Vlada u Dublinu je u potrazi za opcijama. Moguće je da se odluči na pozivanje svojih građana da izađu na još jedan referendum ili da pokušaju sudskom odlukom dobiti pravo na glasovanje u nacionalnom parlamentu. Međutim, siječanj 2009. godine kojeg su vlade zemalja članica odredile kao datum stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma zasigurno će biti pomaknut za neko kasnije vrijeme.