Sankcije EU zbog slučaja Navalni | Politika | DW | 13.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Sankcije EU zbog slučaja Navalni

Ministri vanjskih poslova EU su odlučili kazniti odgovorne u Rusiji zbog trovanja Alekseja Navalnija. Ali dijalog s Kremljem o drugim kriznim žarištima bi se trebao nastaviti.

Njemačko-francuska inicijativa je uspjela: nakon vijećanja su ministri vanjskih poslova EU u Luksemburgu pripremiti sankcije protiv suradnika ruske tajne službe koji su bili povezani s trovanjem ruskog oporbenog političara Alekseja Navalnija.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas i njegov francuski kolega Jean-Yves Le Drian su ustrajali u tome kako se treba kazniti ruske djelatnike zbog uporabe međunarodno zabranjenog kemijskog oružja.

Njemački i francuski ministri vanjskih poslova, Heiko Maas i Jean-Yves Le Drian

Njemački i francuski ministri vanjskih poslova, Heiko Maas i Jean-Yves Le Drian su se zajednički založili kazniti odgovorne u Rusiji

Navalni je sredinom kolovoza otrovan ruskim bojnim otrovom tipa novičok. Tu se Njemačka osobito angažirala jer je Navalni nakon trovanja i na poziv njemačke vlade bio na liječenju u berlinskoj sveučilišnoj klinici Charite.

Njemački ministar Maas je zadovoljan nedvosmislenom odlukom: "Mislim kako je izuzetno važno da EU pokaže složnost i odlučnost kod tako teškog zločina i kršenja sporazuma o kemijskom oružju." Europski povjerenik za vanjske poslove Josep Borrel doduše nije htio govoriti o detaljima, tko će točno biti kažnjen zabranom ulaska ili zapljenom privatne imovine.

Istovremeno su europski ministri produžili i sankcije protiv ruskih djelatnika zbog pokušaja ubojstva dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u ožujku 2018. u britanskom Salisburyju. Rusko čelništvo je zanijekalo svaku povezanost i sa napadom na Navalnija i na Skripala.

Hoće li to biti dovoljno?

Njemački diplomati se nadaju kako će najnovijim odlukama popustiti i pritisak na njemačku vladu da zaustavi gradnju njemačko-ruskog plinovoda Nordstream 2. Sam Aleksandar Navalni je tražio da i to bude sankcija.

Cijevi za plinovod Nordstream 2

Berlin i tako želi uvjeriti EU kako za nju Moskva nema povlašten položaj i da će popustiti pritisak na gradnju plinovoda Nordstream 2

Ali njemačka vlada ustraje u svojem stavu kako taj gospodarski projekt nema veze s trovanjem jednog oporbenog političara. Europski parlament i neke članice EU kao Poljska - koju bi plinovod kroz Baltičko more zaobišao i koja tako ne bi mogla naplaćivati pristojbu za transport - baš kao i SAD su i prije slučaja Navalni tražili prestanak gradnje tog plinovoda.

Europski povjerenik Borell smatra kako se "ne može čitavo gledište o svijetu svesti na ovaj nesretni događaj s Aleksejom Navalnijem." EU će i dalje morati surađivati s Rusijom jer Moskva ima važnu ulogu u mnogim sukobima.

Najnoviji primjer je sukob između Armenije i Azerbajdžana oko Gorskog Karabaha. Naravno da će predsjednici Francuske i Rusije, Macron i Putin u takozvanoj Skupini iz Minska dalje morati razgovarati kako bi se našlo mirno rješenje za Gorski Karabah.

I Lukašenko na "crnu listu"

Drugačije stoji kod sukoba s bjeloruskim vlastodršcem Aleksandrom Lukašenkom. U tom slučaju je EU očito spremna na potpun i konačan rez. Jer kako kaže Borrell, čelništvo Bjelorusije nije pokazalo niti najmanje volje početi dijalog s oporbom. Sasvim suprotno od toga, tvrdi njemački ministar Maas: nastavlja policijskim palicama gušiti mirne prosvjede u toj zemlji.

Lukašenko i Putin na Sočiju

Sad i EU gubi strpljenje s Lukašenkom, ali njemu je očito jedino važna podrška Moskve.

Zato je i EU "dala zeleno svjetlo formirati novi paket sankcija. Ovaj put će u njemu biti i sam Lukašenko", najavio je Borrell. Jer njemu kao predsjedniku nedostaje svaki demokratski legitimitet. EU traži dijalog pod posredništvom organizacije OESS, a sankcije neće biti usmjerene protiv stanovništva Bjelorusije. No još će trebati nekoliko tjedana dok se ne uvedu te sankcije jer se trebaju naći čvrsti dokazi protiv svih osoba koji će se naći na kaznenom popisu.

Clara Portela iz Europskog instituta za sigurnosne studije u Parizu upozorava kako su takve sankcije sporne: one nemaju gospodarskog učinka, ali su osobe na toj "crnoj listi" obilježene kao neprihvatljivi. "Tu se radi o političkom učinku takvih sankcija, to je srž njihovog djelovanja", kaže Portela. Neosporno, Lukašenko spada na takav popis, ali i tu bi trebalo dobro razmisliti: "Sve dok nije na popisu, može mu se prijetiti kako će se naći na njemu. Tu imate mogućnost za eskalaciju. Prijetnje su ponekad učinkovitije od samih sankcija."

Sama činjenica kako Lukašenko još nije bio na popisu je bila i poruka EU: "SAD, Kanada i Velika Britanija su ga već odavno otpisali. Mi, EU je bila još spremna razgovarati s njim."

Provokacije Ankare

Europski povjerenik Borrell ne misli kako će Cipar ili Grčka ovaj put pokušati zaustaviti ili odgoditi sankcije. Jer u prvom pokušaju je Cipar prijetio vetom zaustaviti i sankcije protiv Turske. Cipru i Grčkoj je na posljednjem sastanku na vrhu EU zajamčeno kako će EU stati na njihovu stranu u sporu oko nalazišta plina u istočnom Mediteranu i kako će do prosinca temeljito razmotriti njen odnos s Turskom.

Plaža Varoša na Cipru

Već 46 godina je i mondena plaža Varoša - i svi tamo, nekad luksuzni hoteli "ničja zemlja". Sad je Turska otvorila pristup tom zabranjenom području razdvajanja.

Ali Ankara je ovih dana nastavila s provokacijama: ne samo da je opet poslala jedan istraživački brod na područje podmorskog plinskog polja koje Grčka i Cipar smatraju svojom zonom interesa, nego je i na samom Cipru zapravo prekršila i međunarodne sporazume o prekidu borbe koje su se tamo vodile prije skoro pedeset godina.

Jer u tom sporazumu koji je nastao na inicijativu Ujedinjenih naroda, proglašena je linija razdvajanja između Cipra i područja kojeg su tada već osvojile turske snage. To je "ničija zemlja", ali prije četiri dana je turska strana opet otvorila pristup plaži Varoša na istoku otoka, nekad mondenoj plaži koja je već 46 godina stajala napuštena.

"To za Tursku nije baš mjerak koja bi povećala naše povjerenje", kaže Borrell. Koncem ovog tjedna će i predsjednici država ili vlada EU na svom sastanku raspravljati o budućem odnosu prema Turskoj. No za razliku od Rusije ili Bjelorusije, neće biti rasprave o sankcijama. Jer na koncu, Turska je još uvijek formalno kandidat za pristup EU i članica NATO-a.