Samit NATO-a: veći i složniji protiv Putina | Politika | DW | 30.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Osobno mišljenje

Samit NATO-a: veći i složniji protiv Putina

S Finskom i Švedskom NATO je bogatiji za dvije nove članice. Istočno krilo Atlantskog saveza je pojačano. To je ispravni kurs protiv Putina, toliko dugo dok je SAD u igri, smatra Bernd Riegert.

Ruski vlastodržac i ratohuškač Vladimir Putin se malo preračunao. Na kraju neće dobiti manje NATO-a kao što je to htio na početku godine nego povećani Atlantski pakt: Švedska i Finska će se u rekordnoj brzini pridružiti savezu. Vrata NATO-a su dalje, kao što je to 2008. i obećano, otvorena za Ukrajinu i Gruziju kao i ostale europske zemlje koje to budu htjele. Zločinački napadi Putina na Ukrajinu su zbili redove kao nikada do sada od završetka Hladnog rata. Stoga se upravo okončani samit NATO-a u Madridu s pravom može nazvati prekretnicom i povijesnim.

Savez je ne samo odlučio svoje proširenje nego je promijenio strategiju i Rusiju sada smatra najvećom opasnošću, a ne partnerom kao do sada. Putin je Europu, SAD i Kanadu prisilio da se usredotoče na obranu teritorija uzduž istočne granice. To će ostaviti dalekosežne posljedice po vojske i društva u Europi: više novca, više osoblja, više oružja i novo strateško razmišljanje će biti potrebno suočiti se s povratkom imperijalistički motiviranog rata u Europu. 300.000 vojnika koji će ubuduće biti u stanju pripravnosti su samo početak. Stalno stacioniranje vojnika na istočnom krilu, između ostalog i vojnika Bundeswehra, će biti potrebno ako se Putin i njegov sustav održe na vlasti.

Blokiranje je bilo besmisleno

Bernd Riegert Brüssel

Bernd Riegert

Turska je uspjela na vrijeme na početku samita odustati od svog besmislenog veta uperenog protiv pristupa Švedske i Finske NATO-u. Odbijanje ova dva partnera sa sjevera bi predstavljalo osjetno slabljenje zajedništva unutar saveza. Ovakav poklon Putinu bi bio nedopustiv. Tako su Turska, Švedska i Finska, uz snažno djelovanje SAD-a, postigli ono što se od prijateljskih zemalja tijekom jedne od najvećih kriza od osnutka NATO-a i očekuje.

Dogovor je postignut u korist mnogo veće stvari. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je dobio neke ustupke kada je u pitanju borba protiv terorizma, olakšice pri kupovini američkih vojnih zrakoplova, a time i streljivo za svoj unutarnjopolitički položaj usred žestoke gospodarske krize. On se sada može prodati za jakog državnika koji hrabro zastupa turske interese.

Švedska i Finska mogu lako i bezbolno ispuniti obećanja koja su dali Turskoj. Izručenje Kurda koji žive u Skandinaviji i koje Turska tereti zbog navodnog terorizma će isprva biti sagledano. Hoće li oni zaista biti izručeni, ovisi o tomu može li Turska jamčiti pravedno suđenje, što i nije baš realno očekivanje. Švedska i Finska će zauzvrat dobiti više sigurnosti i solidarnosti kroz članstvo u Atlantskom savezu.

Istočno krilo NATO-a je kroz direktnu granicu s Finskom postalo 1.300 kilometara dulje. Ovo krilo mora biti zaštićeno, to je ostala 31 zemlja članica obećala Finskoj. Finska zauzvrat donosi izvrsno treniranu i opremljenu vojsku koja je u stanju ovdje na sjeveru ruske agresivne fantazije držati u šahu. Finska i švedska vojska su dragocjena nadopuna NATO-a koji ovim procesom definitivno ojačava. Vojnici iz Finske i Švedske će uskoro i kad je u pitanju obrana baltičkih zemalja i kontrole Baltika igrati veću ulogu.

Klinička smrt" je velika opasnost

Finnland spricht sich für NATO-Beitritt ausFinnland spricht sich für NATO-Beitritt aus

Dobro opremljena i uvježbana finska vojska

Buduće smjernice NATO-a su sad definirane: obrana protiv ruske agresije, zajednički svim konvencionalnim sredstvima, zastrašivanjem i masivnim postrojbama. Ono za što se odavno mislilo da je u Europi stvar prošlosti, vraća se punim intenzitetom. Koliko bi situacija za NATO još mogla postati ozbiljna ovisi o ruskom ratu u Ukrajini. Ako padne Ukrajina, baltičke zemlje, Moldavija ili Gruzija mogu biti sljedeći ciljevi Putinovog ludila. U slučaju da Rusija u Ukrajini izgubi, NATO se mora okrenuti opreznoj politici.

Budući kurs NATO-a ovisi u ogromnoj mjeri i od najvećeg i najvažnijeg člana saveza, SAD-a. Vlada Joea Bidena je čvrsto uz NATO, tu nema mjesta za zabrinutost. No ako na sljedećim izborima pobijedi neki pripadnik Republikanske stranke ili čak Donald Trump, tada NATO pada u duboku krizu. Hoće li Europljani biti dovoljno „suvereni" po francuskoj ideji da se sami obrane je više nego upitno.

Trenutno je Atlantski savez vitalan, no „klinička smrt", kako je u jednom trenutku francuski predsjednik Emmanuel Macron za vrijeme vladavine Donalda Trumpa opisao stanje u kojem se nalazi NATO, je još uvijek opasnost pogotovo ako se uzme u obzir da bi Trump i njemu slični bili spremni žrtvovati Ukrajinu kako bi ugodili ruskom vlastodršcu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu