«SAD u istočnoj Europi ima tajne logore za teroriste»

«Washington Post» se u svom izvješću poziva na bivše suradnike CIA-e i diplomate koji su radili na trima kontinentima. Prema njihovim iskazima, tajni sustav logora središnji je dio nekonvencionalne strategije CIA-e koju je nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine razvila ova američka obavještajna služba.

Identitet zemalja istočne Europe ostaje u tajnosti

Logori u Tajladnu i Afganistanu te u nekoliko zemalja istočne Europe čiji identitet nije naveden bili su toliko tajni da o njima ništa nisu znali čak niti članovi američkog Kongresa, a kamoli javnost zemalja u kojima se nalaze navedeni logori. Jedino su šefovi tajnih službi prijateljskih zemalja znali o postojanju takvih logora, proizlazi iz tajnih dokumenata pod nazivom «Black sides», u prijevodu «crne stranice». Dnevnik «Washington Post» je odlučio da ne objelodani imena istočnoeuropskih zemalja u kojim se nalaze logori zbog zabrinutosti za sigurnost pogođenih zemalja i suzbijanja terorizma općenito.

O identitetu zatočenika ništa nije poznato, jedino da se radi o pripadnicima terorističke mreže Al Qaide. Nije poznato niti tko odlučuje koji zatočenik koliko dugo mora provesti u logoru. U navedenim logorima je očito agentima CIA-e dopušteno koristiti zabranjene metode saslušavanja koje su zapisane u UN-ovoj konvenciji protiv zlostavljanja i mučenja čiji je potpisnik i SAD. Među ostalim se zatočenicima glava stavlja pod vodu, stvarajući dojam da će ih se ugušiti.

CIA poriče postojanje tajnih logora

CIA opovrgava postojanje takvih logora, ali ujedno i brani pravo da je u borbi protiv terorizma potrebno imati zatočenike i izvan SAD-a, kao što je to slučaj već tri godine na Kubi u Guantanamo Bayu.

U međuvremenu, navodi Leonard Downie, direktor lista «Washinton Post», suzdržanost prema logorima CIA-e u inozemstvu raste i unutar same tajne službe: «Postoji sumnja može li se opravdati ovakav sustav i je li moguće trajno zadržati u tajnosti lokaciju takvih logora. Osim toga postoji zabrinutost što bi se moglo saznati o ophođenju sa zatočenicima, o čemu za sada ništa ne znamo. U CIA-i se rasplamsala rasprava treba li i ubuduće održavati logore takvog oblika.»

Nedavni pokušaj američkog dopredsjednika Dicka Cheneyja da izuzme djelatnike CIA-e od opće zabrane mučenja izazvao je zgražanje među aktivistima za zaštitu ljudskih prava i liberalnim zastupnicima Kongresa. U međuvremenu Tajland je opovrgao postojanje tajnih logora u svojoj zemlji.

Tema se ne tiče Europske unije?

Napise lista «Washington Post» za sada nisu komentirali dužnosnici Europske unije, no glasnogovornik Europske komisije je istaknuo kako se radi «o temi bilateralne prirode koja se tiče SAD-a i svake zemlje članice pojedinačno», a Solanina glasnogovornica naglašava kako «tema nema nikakve veze s Europskom unijom». Međutim, zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su od Europske unije istragu. Britanska liberalna zastupnica u EP-u barunica Sarah Ludford je najavila kako će od povjerenika za pravosuđe Franca Frattinija zatražiti da provjeri je li bilo koja zemlja članica Unije upletena u «barbarsku američku praksu zlorabljenja rata protiv terorizma». Nizozemska zastupnica Kathalijne Buitenweg je izjavila da «ukoliko je u cijeli slučaj uključena i jedna zemlja članica, tada se cijela priča itekako tiče Europske unije». Tim pitanjem bavit će se i odbori Europskog parlamenta za građanske slobode te vanjske poslove.