1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Vidjet ćemo“ nije strategija

Torsten Teichmann
8. svibnja 2019

Godinu dana nakon što je SAD praktički sahranio atomski sporazum s Iranom čini se da Washington nema gotovu strategiju osim vršenja pritiska na Teheran i sve koji s njim surađuju.

https://p.dw.com/p/3IB7r
Symbolbild Kündigung Atomabkommen mit Iran durch USA
Foto: Getty Images/AFP/C. Barria

Iran više neće ispunjavati dio obveza iz atomskog sporazuma, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Teheranu točno godinu dana nakon što su Sjedinjene Države jednostrano napustile taj sporazum i počele uvoditi drakonske sankcije. Teheran je o tome obavijestio ostale partnere – Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Kinu i Rusiju.

Istovremeno je američki šef diplomacije Mike Pompeo iznenada posjetio Bagdad, gdje je upozorio na „neposrednu prijetnju" od iranske agresije. Pompeo je inače prethodno otkazao planirani posjet Berlinu izgovarajući se „hitnim poslovima".

Godinu dana nakon što je SAD praktično sahranio sporazum o iranskom nuklearnom programu, odnosi Washingtona i Teherana su ponovo dakle „hitan posao". Washington i dalje zahtijeva od Irana da smanji svoj utjecaj u Siriji ili da prestane podržavati Hezbollah, da ponovo pregovara o atomskoj energiji i konvencionalnom naoružanju.

Sankcije bez učinka?

Iz Amerike je nedavno došlo upozorenje i Rusiji: tvrtke koje pomažu Iranu da dogradi postojeći atomski reaktor mogu biti izložene sankcijama. To stoji u jednom priopćenju američkog Ministarstva vanjskih poslova. Trumpova administracija ima strategiju maksimalnog pritiska na Iran.

Ta strategija, prema riječima političkog analitičara Alija Vaeza, trebala bi uskoro oboriti Iran na koljena: „Jednostrane sankcije SAD-a imaju snažan učinak. Iranska ekonomija je u nevolji. Ona osjeća posljedice sankcija", kaže Vaez.

On je direktor „Projekta Iran" u Međunarodnoj kriznoj skupini (ICG). Baš je gostovao kao predavač u Americi u vrijeme kada su istjecali rokovi za ukidanje posljednjih izuzetaka u sankcijama, kao što su bili iranski izvozi nafte u Tursku, Kinu i Indiju. Hoće li sankcije uroditi plodom? Tu postoje različita mišljenja.

Politiologinja Dina Esfandiary je u diskusiji u Washingtonu rekla da sankcije nisu dovele do promjene iranskog ponašanja: „I dalje slijede svoje interese u regiji. Zemlja i dalje ulaže u svoj raketni program. Iran djeluje čak i protiv interesa nekih novostečenih prijatelja u Europi nekim akcijama."

Iran Protest gegen US-Sanktionen in Teheran
Prosvjedi ispred američkog veleposlanstva u Teheranu u studenome 2018.Foto: Getty Images/AFP/A. Kenare

Danska je prošlog listopada optužila Iran da je planirao ubojstvo oporbenog aktivista u Europi. Teheran je te optužbe odbacio. Ali prema izvještajima inspektora Ujedinjenih naroda, Iran i dalje poštuje odredbe Sporazuma o atomskoj energiji. Izgleda da Teheran želi mirno dočekati kraj konflikta s Washingtonom.

Teheran smatra da je u pravu. Ministar vanjskih poslova Zarif optužuje Trumpovu administraciju, Izrael i Saudijsku Arabiju da u stvari žele promjenu vlasti u Iranu.

„Vidjet ćemo što će biti…"

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, koji je godinama zagovarao upravo tu opciju, morao je na televiziji Fox odgovoriti na to pitanje: „Nema sumnje da Iranci zaslužuju bolju vladu. Ali ne radi se samo o vjerskoj diktaturi već i o vojnoj diktaturi. Okolnosti su veoma teške. Vidjet ćemo što će biti."

Stručnjak za Iran Vaez na to kaže da „vidjet ćemo" – nije strategija.

Između Washingtona i Teherana ne postoje otvoreni komunikacijski kanali. Pokušaj SAD-a da bliskoistočnom konferencijom u Varšavi pridobije nove saveznike nije uspio. Vremena je malo. Sve što Washington može učiniti je da pojača pritisak. Razgovor je izgleda nemoguć.

Prije nekoliko tjedana Washington je iransku revolucionarnu gardu proglasio terorističkom organizacijom. Dina Esfandiary smatra da SAD pokušava prisiliti Iran da odbaci ili prekrši atomski sporazum: „Ako bi se to dogodilo, Iran bi izgubio međunarodnu podršku i opravdao kampanju Trumpove administracije."

Ostaje da se vidi hoće li novo priopćenje Teherana da neće poštovati neke odredbe sporazuma biti na cijelom Zapadu uračunato kao grub prekršaj. Do sada su Berlin, Pariz i London u ovoj stvari bili protivnici Trumpove politike i pokušavali održati aranžman s Iranom na životu.

Velika konfrontacija prema mnogim analitičarima nije vjerojatna, bar ne u skorije vrijeme. Politički analitičar Ali Vaez ipak podsjeća da je Iran sposoban pogoditi Ameriku i njene saveznike: „Smatram da će vršiti odmazdu u regiji, gdje imaju utjecaja i gdje lakše mogu negirati odgovornost."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android