Sad i carine na američku robu | Gospodarstvo | DW | 23.03.2018

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Sad i carine na američku robu

Američke carine na čelik i aluminij su stupile na snagu, makar privremeno još ne za EU. Zato Peking već ima čitav popis proizvoda iz SAD-a na koje će sada Kina naplaćivati carinu, a na takve mjere se sprema i Rusija.

Ovim petkom (23.3.) su na snagu stupile američke carine za niz proizvoda. Kada je riječ o solarnim postrojenjima, carine će Amerikanci naplaćivati od gotovo svih, ali kada je riječ o čeliku i aluminiju su prvo bile pošteđene Kanada i Meksiko, a sada je popis barem privremeno proširen i na Europsku uniju, Južnu Koreju, Australiju, Brazil i Argentinu.

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström je još ovog tjedna intenzivno razgovarala u Sjedinjenim Državama tako da se već naziralo kako bi čelik i aluminij iz EU-a mogao biti privremeno izuzet od naplate – rok je prvi svibnja ove godine. Povjerenica sad govori kako će se truditi da to izuzeće ipak „ostane trajno".

Ali kada je riječ o ostatku svijeta, carine stupaju na snagu. Time su osobito pogođene zemlje poput Indije, Rusije i prije svega, najveći proizvođač čelika na svijetu koji proizvodi više nego EU, Japan, SAD, Indija, Rusija i Južna Koreja – zajedno: Kina.

čeličana

Giganti u čeličnoj industriji nisu tek EU ili SAD, nego Indija, Rusija - i prije svega Kina.

128 američkih proizvoda na popisu

Zato se već spremaju i konkretne mjere: u New Delhiju je ovog tjedna održan i neformalni susret pedesetak zemalja WTO-a gdje se Indija požalila da američke carine predstavljaju „ozbiljnu opasnost" za svjetsku trgovinu. Iz Rusije se nakon stupanja na snagu odredbe o carinama već čulo kako se „pripremaju" i carine na američku robu, ali iz Pekinga se čuje kako je spreman čitav popis američkih proizvoda na koje će se plaćati carine.

I iz Kine su se u proteklim danima čuli pozivi da se „problemi riješe dogovorom", ali i jasan stav ministarstva vanjskih poslova kako Kina „ne želi trgovinski rat", ali kako ga se i ne boji. „Ako SAD započne trgovinski rat, Kina će se boriti do kraja kako bi zaštitila svoje legitimne interese sa svim neophodnim mjerama", još jučer se čulo iz kineskog veleposlanstva u Washingtonu.

Noćašnjim stupanjem na snagu američkih nameta su i kineske najave postale konkretne za 128 američkih proizvoda: carinska stopa od 25% će se naplaćivati na američku svinjetinu i reciklirani aluminij, a 15% na čelične cijevi, voće i američko vino. U tim mjerama ima čak bizarnih detalja: na primjer američki golemi mesni koncern za svinjetinu Smithfield je već nekoliko godina u rukama – Kineza, Shuanghui International Holdings Ltd. kineskog koncerna WG Group. Tako ispada da će kineske carine za američku svinjetinu plaćati i kineska kompanija.

Symbolbild Fleischindustrie Deutschland

Vlasnik najvećeg američkog proizvođača svinjetine zapravo je - kineski holding.

Carine još uvijek postoje

Prema dosadašnjoj razmjeni, u blagajnu Pekinga bi tako od tih carina došlo oko tri milijarde dolara, a najavljeno je da će carine biti uvedene „u roku od sljedećih 60 dana". Ali zapravo su stručnjaci očekivali još mnogo veću i žešću reakciju Kine, što tumače mišljenjem Pekinga kako bi se problem još ipak mogao riješiti za pregovaračkim stolom.

No nema znakova da će u dogledno vrijeme doći do popuštanja Washingtona. I američki potpredsjednik Mike Pence je ove carine komentirao kako je „završeno razdoblje ekonomske kapitulacije", a carine naziva „ciljanom i fokusiranom akcijom kako bi se zaštitila ne samo radna mjesta u Americi, nego i američka tehnologija."

Infogfrafik Einfuhrzölle USA EU ENG

Ne treba imati iluzija i da u današnjem dobu globalne razmjene carina više - nema. Evo malog pregleda vrsta robe na koju si SAD i EU naplaćuju carine.

Američki trgovinski deficit u razmjeni s Kinom iznosi oko 375 milijardi dolara, a donekle je i činjenica kako upravo Kina baš ne žuri s otvaranjem svog tržišta. Prema podacima WTO-a, prosječne carine u SAD-u su 3,4%, u Europskoj uniji 5%, a i 2017. su u Kini bile 10%.

 

aš/dpa

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva