Sad i carine na američku robu | Gospodarstvo | DW | 23.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Sad i carine na američku robu

Američke carine na čelik i aluminij su stupile na snagu, makar privremeno još ne za EU. Zato Peking već ima čitav popis proizvoda iz SAD-a na koje će sada Kina naplaćivati carinu, a na takve mjere se sprema i Rusija.

Ovim petkom (23.3.) su na snagu stupile američke carine za niz proizvoda. Kada je riječ o solarnim postrojenjima, carine će Amerikanci naplaćivati od gotovo svih, ali kada je riječ o čeliku i aluminiju su prvo bile pošteđene Kanada i Meksiko, a sada je popis barem privremeno proširen i na Europsku uniju, Južnu Koreju, Australiju, Brazil i Argentinu.

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström je još ovog tjedna intenzivno razgovarala u Sjedinjenim Državama tako da se već naziralo kako bi čelik i aluminij iz EU-a mogao biti privremeno izuzet od naplate – rok je prvi svibnja ove godine. Povjerenica sad govori kako će se truditi da to izuzeće ipak „ostane trajno".

Ali kada je riječ o ostatku svijeta, carine stupaju na snagu. Time su osobito pogođene zemlje poput Indije, Rusije i prije svega, najveći proizvođač čelika na svijetu koji proizvodi više nego EU, Japan, SAD, Indija, Rusija i Južna Koreja – zajedno: Kina.

čeličana

Giganti u čeličnoj industriji nisu tek EU ili SAD, nego Indija, Rusija - i prije svega Kina.

128 američkih proizvoda na popisu

Zato se već spremaju i konkretne mjere: u New Delhiju je ovog tjedna održan i neformalni susret pedesetak zemalja WTO-a gdje se Indija požalila da američke carine predstavljaju „ozbiljnu opasnost" za svjetsku trgovinu. Iz Rusije se nakon stupanja na snagu odredbe o carinama već čulo kako se „pripremaju" i carine na američku robu, ali iz Pekinga se čuje kako je spreman čitav popis američkih proizvoda na koje će se plaćati carine.

I iz Kine su se u proteklim danima čuli pozivi da se „problemi riješe dogovorom", ali i jasan stav ministarstva vanjskih poslova kako Kina „ne želi trgovinski rat", ali kako ga se i ne boji. „Ako SAD započne trgovinski rat, Kina će se boriti do kraja kako bi zaštitila svoje legitimne interese sa svim neophodnim mjerama", još jučer se čulo iz kineskog veleposlanstva u Washingtonu.

Noćašnjim stupanjem na snagu američkih nameta su i kineske najave postale konkretne za 128 američkih proizvoda: carinska stopa od 25% će se naplaćivati na američku svinjetinu i reciklirani aluminij, a 15% na čelične cijevi, voće i američko vino. U tim mjerama ima čak bizarnih detalja: na primjer američki golemi mesni koncern za svinjetinu Smithfield je već nekoliko godina u rukama – Kineza, Shuanghui International Holdings Ltd. kineskog koncerna WG Group. Tako ispada da će kineske carine za američku svinjetinu plaćati i kineska kompanija.

Symbolbild Fleischindustrie Deutschland (picture-alliance/dpa/D. Maurer)

Vlasnik najvećeg američkog proizvođača svinjetine zapravo je - kineski holding.

Carine još uvijek postoje

Prema dosadašnjoj razmjeni, u blagajnu Pekinga bi tako od tih carina došlo oko tri milijarde dolara, a najavljeno je da će carine biti uvedene „u roku od sljedećih 60 dana". Ali zapravo su stručnjaci očekivali još mnogo veću i žešću reakciju Kine, što tumače mišljenjem Pekinga kako bi se problem još ipak mogao riješiti za pregovaračkim stolom.

No nema znakova da će u dogledno vrijeme doći do popuštanja Washingtona. I američki potpredsjednik Mike Pence je ove carine komentirao kako je „završeno razdoblje ekonomske kapitulacije", a carine naziva „ciljanom i fokusiranom akcijom kako bi se zaštitila ne samo radna mjesta u Americi, nego i američka tehnologija."

Infogfrafik Einfuhrzölle USA EU ENG

Ne treba imati iluzija i da u današnjem dobu globalne razmjene carina više - nema. Evo malog pregleda vrsta robe na koju si SAD i EU naplaćuju carine.

Američki trgovinski deficit u razmjeni s Kinom iznosi oko 375 milijardi dolara, a donekle je i činjenica kako upravo Kina baš ne žuri s otvaranjem svog tržišta. Prema podacima WTO-a, prosječne carine u SAD-u su 3,4%, u Europskoj uniji 5%, a i 2017. su u Kini bile 10%.

 

aš/dpa

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva