Rusi ne mogu (uvijek) računati s Njemačkom | Politika | DW | 02.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

humanitarne vize

Rusi ne mogu (uvijek) računati s Njemačkom

Ruski protivnici rata u Ukrajini do sada su mogli računati na zaštitu u Njemačkoj. To je u svibnju potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova u Berlinu. Koliko je Rusa do sada došlo u Njemačku? I vrijedi li to i dalje?

Aleksandar Surinov

Aktivist Aleksandar Surinov

Rusi koje se u njihovoj domovini politički proganja mogu dobiti dozvolu boravka u Njemačkoj na temelju međunarodnog prava ili hitnih humanitarnih razloga. To je sve regulirano njemačkim zakonima. I kako tvrdi Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, u praksi se to pravo koristi u okviru „brzih i nebirokratskih postupaka“. 

Tko je do sada mogao računati sa zaštitom? Na primjer odvjetnici koji su branili ljudska prava svojih klijenata, ili osobe koje su u Rusiji radile za organizacije koje su vlasti proglasile nepoželjnima ili „stranim agentima“, odgovorilo je Ministarstvo na upit DW-a. Na zaštitu mogu računati i predstavnici demokratske oporbe, te osobe koje su se javno pozicionirale protiv ruskog napadačkog rata u Ukrajini. I na koncu i novinari neovisnih medija koji su u Rusiji izloženi raznim represijama ili ugrozama.

Po navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, od sredine svibnja je Njemačka prihvatila ukupno 241 ruskog državljanina. Među njima je 144 ugroženih oporbenjaka, te 97 članova njihovih obitelji.

Progon Navaljnijevih suradnika

Među njima je i bivša koordinatorica tima koji je radio za Alekseja Navaljnog u Rostovu na Donu. Ksenia Seredkina je od 2017. u više navrata bila osuđena na  plaćanje novčane kazne. Nakon otvaranja kaznenog postupka protiv Navaljnijeve „Zaklade za borbu protiv korupcije“ (FBK) zbog sumnje u pronevjeru donacija, 2019. je policija izvršila pretres njezinog stana. Prošle godine je dva puta bila uhićena, zato što je pozivala na sudjelovanje na prosvjedima solidarnosti s ruskim oporbenjacima.

Ruski aktivist Vadim Kobzev (d.) u društvu Alekseja Navaljnog (arhivska snimka)

Ruski aktivist Vadim Kobzev (d.) u društvu Alekseja Navaljnog (arhivska snimka)

U prosincu 2021. Seredkina je odlučila napustiti Rusiju. U to vrijeme je diljem zemlje organiziran val pretresa stanova nekadašnjih suradnika Navaljnog. „Htjela sam ostati, ali ja nisam odgovorna samo za sebe, već i za moje dijete“, rekla je tada za DW majka 13-godišnje djevojčice.

I onda su se 28.12.2021. ona, njezin suprug i njihova kćerka najprije odvezli u Armeniju, a onda su otišli dalje prema Gruziji gdje su zatražili njemačku humanitarnu vizu. Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine, bili su sigurni da su donijeli ispravnu odluku.

Komplikacije u Gruziji

No, činjenica je da to nije generalno pravilo – dozvolu ulaska u Njemačku ne dobiju baš svi politički aktivisti koji traže zaštitu iz humanitarnih razloga. I Vadim Kobzev je bio član tima Navaljnog u Rostovu na Donu. On je organizirao javne događaje i istraživao zlouporabu položaja od strane lokalnih službenika. Četiri puta je bio uhićen, iza rešetaka je proveo ukupno 34 dana. Kobzev je, kako kaže, boravio u prenapučenim ćelijama, u lošim higijenski uvjetima, bez posteljine i čiste, pitke vode.

2019. su pripadnici specijalne postrojbe OMON pretresli kuću njegove bake, kod koje je tada živio. Zaplijenili su tehničke uređaje ukupne vrijednosti od oko 1600 eura, i to usprkos činjenici da se Kobzeva nije tretiralo kao osumnjičenika, nego samo kao svjedoka u postupku vezanom oko donacija. Ruske vlasti su osim toga blokirale tri bankovna računa ovog aktivista.

U ljeto prošle godine Kobzev i njegova supruga su dobili poziv na saslušanje. Njima je tada predbačeno da su sudjelovali u ekstremističkim aktivnostima s ciljem potkopavanja ustavnog poretka Rusije. “Bilo mi je jasno da sam ja sljedeći koji će završiti u zatvoru“, prisjeća se Kobzev tih dana tijekom razgovora za DW.

U travnju ove godine Kobzev je sa suprugom napustio Rusiju i zatražio humanitarnu vizu za Njemačku. Ali je dobio odbijenicu. S obrazloženjem da ne može dokazati težinu političkog progona. Osim toga, pisalo je u obrazloženju, on se nalazi u „relativno sigurnoj zemlji“.

Slučaj Surinov

Alexander Surinov (naslovna fotografija), bivši koordinator Navaljnijevog tima u Murmansku, doživio je sličnu sudbinu. Početkom 2021. on je organizirao prosvjede u znak podrške za Navaljnog, koji se tada vratio u Rusiju nakon liječenja u Njemačkoj od posljedica trovanja novičokom. Ruske vlasti su od Surinova zahtijevale plaćanje kazne u visini od 12.000 eura.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, protiv njega je u Murmansku pokrenut postupak zbog navodnog ilegalnog dobivanja vojne iskaznice. Surinov posjeduje liječničku dokumentaciju iz koje proizlazi da je nesposoban za vojnu službu. Za DW kaže: “Bilo je jasno da me zbog mojih političkih aktivnosti žele poslati u taj rat."

U travnju 2022. Surinov je preko Bjelorusije otišao u Gruziju, gdje je podnio zahtjev za njemačkom humanitarnom vizom. I slično kao u slučaju Kobseva, njemačke vlasti u dokumentima koje je predočio (potvrde o provođenju pretresa, odnosno optužnica) nisu vidjeli dovoljno jak razlog za izdavanje vize. Naveden je još jedan razlog za neizdavanje vize – činjenica da se nalazi u Gruziji, u “relativno sigurnoj zemlji”.

Je li Gruzija sigurna za Ruse?

Alexander Surinov kaže da Gruzija danas nije sigurna zemlja za one Ruse koji su svoju domovinu napustili zbog političkog progona. „Sjedimo na bačvi baruta, ovdje s već priča o uvođenju viza za Ruse“, kaže Surinov i dodaje kako već zna za slučajeve u kojima su Rusi, nakon isteka vremena koje smiju provesti u toj zemlji bez vize, na jedan dan napustili Gruziju, i nakon toga im više nije bilo dozvoljeno vratiti se u tu državu.

Još jedan potencijalni rizik je predstojeći referendum u Južnoj Osetiji o pristupanju Rusiji. „U svibnju je on odgođen na neodređeno vrijeme. Ne želim si ni zamisliti kako bi Gruzija tretirala Ruse ako se taj referendum održi i Južna Osetija se proglasi dijelom Ruske federacije“, dodaje Surinov.

Turski egzil ruske mladeži

"Politička odluka"

Wiebke Judith radi za nevladinu organizaciju Pro Asyl, ona vodi pravnu službu koja se brine oko pomoći tražiteljima azila koji iz humanitarnih razloga žele doći u Njemačku. Odluka o dodjeli odgovarajućih viza je „jednostavna politička odluka“, naglašava ona u razgovoru za DW i upućuje na propis u kojem stoji da se dozvola boravka dodjeljuje s ciljem obrane političkih interesa Savezne Republike Njemačke. Na temelju iskustva s afganistanskim aktivistima nakon povratka talibana na vlast, i za koje su vrijedila ista pravila, Judith kaže da se zahtjevi za dodjelu papira moraju vrlo temeljito obrazložiti.

Prije dolaska talibana na vlast Afganistan su u smjeru Njemačke smjeli napustiti sami određeni i poznati disidenti, kaže ona. I dodaje da se sad češće primjenjuje gore navedeni propis. No, isto tako Judith napominje kako je po njezinom mišljenju mala vjerojatnost da će na taj način veći broj ruskih građana, pa čak I onih koji su u svojoj domovini pokazali određeni politički angažman, dobiti dozvolu za odlazak u Njemačku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva