1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ružičastim gaćicama protiv 'talibanizacije'

9. travnja 2009

Mlade, zaposlene i neovisne žene u Indiji su sve češće žrtve napada hinduističkih fundamentalističkih skupina. Uz žestoke prosvjede i kampanje indijska je javnost krenula u borbu protiv tzv. 'talibanizacije'.

https://p.dw.com/p/HSre
Žene u Indiji
Žene uzvraćaju udaracFoto: AP

Priča je započela u siječnju. Na jugu Indije, u gradu Mangalore, 20 pripadnika radikalne stranke Sri Ram Sene tijekom noći su upali u kafić i pretukli mlade ljude koji su tamo plesali, a posebno žene. Pripadnici se pri tome pozivaju na religiju, a žene optužuju za nemoralno ponašanje u javnosti, na primjer zbog nošenja traperica i kratkih suknji. Takozvani "slučaj Mangalore" šokirao je indijsku javnost. Strah od sve češćih napada pretvorila se u zgroženost.

Raskida se tradicionalni lanac

Žena pokazuje traper hlače
Hindu fundamentalisti smatraju da je za žene neprikladno da nose traper hlače u javnostiFoto: AP

Ženske udruge, aktivistice i studenti započeli su proteste na ulicama glavnog grada New Delhija. Mediji i vlasti osudili su ove napade. Počinitelji su uhićeni i zatvoreni. No, hindu fundamentalisti najavili su nove napade na mlade ljude povodom Valentinova. Nakon toga je Nisha Susan odlučila reagirati. Kao odgovor na ove prijetnje, mlada novinarka iz New Delhija na internet forumu Facebook osnovala je 'Grupu za opuštene i napredne posjetiteljice kafića': “Ovu kampanju smo započeli iz zabave. Ali nakon tri dana imali smo već 1.000 reakcija, a nakon tjedan dana bilo ih je 50.000“, kaže Susan. A povodom Valentinova ona je pozvala ljude da hindu šovinistima u znak protesta pošalju - ružičaste gaćice: “Mi smo time htjeli istaknuti da nećemo sudjelovati u vašoj moralnoj kampanji. Nas ne možete zastrašiti.“ Tisuće žena su očito bile istog mišljenja, pa su se odazvale pozivu. Usporedo se na internetu održavala i žestoka rasprava o pravima žena, na kojoj su sudjelovali i žene i muškarci iz drugih zemalja svijeta. Ali prije svega su se javili Indijci. "Mnoge su se žene pridružile našoj kampanji. Žene iz srednjeg sloja. Smatrale su kako one, njihove kćerke, sestre i unuke imaju pravo da žive onako kako žele. A neznanci im ne mogu ništa naređivati", priča Susan.

Ova akcija i odaziv na nju prouzročilo je novo samopouzdanje kod mladih dobro obrazovanih žena iz indijske srednje klase. One si uzimaju za pravo da same odlučuju o svom životu, kaže Ranjana Kumari te dodaje: “Veliki broj mladih žena iz srednje klase, koje su prije bile odgajane samo za ženidbu, raskidaju sad taj lanac i kreću u poslovni svijet. A što su ekonomski neovisnije, postaju i sve samouvjerenije i sposobnije da same biraju svoj životni put.“

Ne želimo diktaturu

Disko
Za žene u Indiji je veoma opasno izaći u noćni provodFoto: AP

Znatno veći broj žena danas se normalno kreće u poslovnom svijetu i posjećuje javne ustanove poput kafića i diskoteka. To naravno dovodi do napetih odnosa u obiteljima i društvu. "Samouvjereno djelovanje žena i mladih djevojaka izaziva niz negativnih reakcija kod ljudi s tradicionalnim razmišljanjem i potresa dosadašnje norme i vrijednosti. To naravno dovodi do toga da se mnogo više žena fizički napada nego što je to bilo prije", kaže Kumari. Kroz javne akcije poput kampanje 'ružičaste gaćice' poraslo je i zanimanje javnosti, kaže Ranjana Kumari. Mnogi ljudi su protiv stajališta hindu fundamentalista da se mlade žene moraju tradicionalno oblačiti i da se svode samo na ulogu supruge. "Nitko ne može ženama narediti što da rade i nismo spremni prihvatiti tu diktaturu, jer je to potpuno nedemokratski i protivno indijskom duhu. U ovoj zemlji nitko ne smije ženama određivati što će obući. Zbog toga smo i imali tako žestoke proteste. Ovakva vrsta talibanizacije Indije ne smije postojati, mi to nećemo dozvoliti", smatra Kumari.

Kampanja 'Opuštene i napredne posjetiteljice kafića' pokazala je da i internet omogućuje nove i djelotvorne načine protesta, kaže aktivistica Kumari. Globalno umrežavanje može isto tako biti snažno oružje, a civilno će društvo to i koristiti.

Autorica: Ana Lehmann/M. Ljubičić

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm