Riječi iscjeljenja – rezilijencija u pokretu Roma | Panorama | DW | 02.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Moja Europa

Riječi iscjeljenja – rezilijencija u pokretu Roma

Rezilijencija je sposobnost nošenja s krizama i stresovima na zdrav način. Sinti i Romi koji su uspješni unatoč svim preprekama svjedoče nam o tome.

Traumatski doživljaji s kojima su Sinti i Romi suočeni prethodnih desetljeća dali su posebno značenje pojmu „samoosnaživanje" (Self Empowerment). Oni su sve do danas suočeni sa stereotipima, a samo neki od njih uspijevaju izgraditi uravnotežen život unatoč svim preprekama. To je dovelo do pomicanja fokusa – okretanje od traženja priznanja društva prema samoosnaživanju i samoiscjeljenju. Ta nova osnova romskog pokreta ima za cilj ponovno stjecanje autoriteta nad vlastitim predstavljanjem i produkcijom znanja.

Rezilijencija kao protivljenje

Ta misao igra određenu ulogu za profesora Iana Hancocka. Kao jedan od prvih znanstvenika iz romske zajednice on taj akt naziva verbalnim suprotstavljanjem. To je prema njemu ključ za osporavanje stereotipa i ugnjetavanja koje potječe iz njih.

Ako bih tvrdila da se ovdje radi o konstruiranju pozitivnog identiteta, možda bih mnoge dovela u zabludu. Naročito zato jer ova promjena ima svoj korijen upravo u tome da se napusti svijet binarne oporbe i da se zahtjeva povratak slobode vlastitog identiteta.

Ovaj pokušaj nama svima omogućava da vidimo da nas ne određuju stereotipi stari stotinama godina. Usmjeren je na one koji nisu Romi u smislu refleksije, čak i preispitivanja vlastitog stava koje se nikada do sada nije dogodilo. Umjesto toga, vlastiti stav se u pravilu automatski proglasi dominantnom pozicijom, toliko koliko se tiče odnosa prema Romima.

Romsko kazalište protiv klišeja u Rumunjskoj

Umijeće pripovijedanja

I lokalne i nadnacionalne organizacije Roma su u prethodnom desetljeću razvile inovativne projekte povezane s temom identiteta. Sve one primjenjuju jaku metodu umijeća pripovijedanja (Storytelling) kako bi predstavile ličnosti i karaktere iz romske zajednice, čija su dostignuća obogatila društvo. Pri tome oni koriste vlastite riječi za formuliranje pretpostavki, analiza i svojih biografija.

Promjena perspektive služi napuštanju stereotipa o žrtvi koji je već vrlo dugo dominantan način predstavljanja Sinta i Roma. Te ispripovijedane priče nam govore da je to jedna od osnovnih prepreka za zajednice koja se mora prevladati.

Ovi projekti pokazuju da se u povijesti Roma uvijek radilo u prevladavanju poteškoća i o učenju iz tih iskustava kako bismo se izliječili od trauma. Prikupljeno iskustvo i znanje moraju se sačuvati za sljedeću generaciju, kako bi ona s time stasala. Aspekt rezilijencije proširuje diskurs o romskom identitetu i seže do tema s one strane etnija, sve do identifikacija s modernim rodnim perspektivama i feminističkim pristupima.

Romski festival heroja

Romski festival heroja

Romski heroji u stvarnom životu

Zašto je važno govoriti o rezilijenciji? Zato jer je nemoguće izgraditi identitet zajednice ili pokreta na negativnosti. Mađarska je za ovo dobar primjer. Tamo je u nizu rasističkih napada neonacističkih terorista godine 2008. I 2009. ubijeno šestoro Roma. Bilo je jasno da će prevladavanje tih trauma zahtijevati veliki napor. Zato je bilo bitno objasniti neromskom stanovništvu da rasistička ubojstva potresaju cijelo društvo.

U to vrijeme nastalo je nekoliko neuobičajenih projekata. U jednom od njih pronalaženi su uspješni Romi kao inspiracija drugim članovima romske zajednice. Romski press-centar u Mađarskoj je pomoću društvenih mreža organizirao nominaciju i izbor tih ljudi. Dobitnicima je uručena nagrada „Zlatna vrpca“. Ona je nazvana po izjavi koju je dao romsko-mađarski slikar Tamas Peli, koji se poistovjećivao i sa svojim romskim i s mađarskim korijenima: „Postoje dvije zlatne vrpce na mom čelu – prva simbolizira moj romski identitet, a druga mađarski." Svi sudionici su nazvani „romski heroji svakodnevice".

To je simboličko priznanje romske zajednice njihovoj rezilijenciji – bili su dovoljno jaki da budu uspješni u društvu u kojem šanse nisu jednake i u kojem su neki ljudi zakinuti. Taj čin romske scene u Mađarskoj odavno je bio potreban. On nije jačao samo nagrađene Rome već i sve koji su sudjelovali i prisustvovali procesu. Priče su širene društvenim mrežama, ali neki dobitnici nagrade su iskoristili medijsku pažnju i organizirali dobrotvorne akcije kojima su učinili nešto dobro za romsku zajednicu.

Dobitnici nagrade Zlatna vrpca koja se dodjeljuje u Mađarskoj

Dobitnici nagrade "Zlatna vrpca" koja se dodjeljuje u Mađarskoj

Kultura heroja i ljekovite riječi

Neovisno kazalište Mađarska (Independent Theatre Hungary) postoji već 15 godina, a od 2017. organizira Romski festival heroja. On će se ove godine održati od 5. do 9. svibnja. To je jedini međunarodni romski kazališni festival na svijetu. Na njemu nastupaju autorice i autori, glumice i glumci, dijeleći svoja iskustva s publikom, čineći svojom umjetnošću vidljivom svakodnevnu borbu romske zajednice. Svaki nastup je drukčiji. Jedni upotrebljavaju sarkazam, drugi viceve. Ali očito su sve te riječi ljekovite za publiku, kao i za umjetnice i umjetnike.

Organizatori festivala kažu: „Pokazujemo drukčije lice našeg kontinenta." Kazalište je ovim festivalom književnom rodu „romske drame" osiguralo mjesto u europskoj književnosti. Godinama se razvijaju didaktičke metode, kako bi se priče mogle pripovijedati i na sveučilištima i u školama. Ove metode proširuju mogućnosti mišljenja i djelovanja sudionika u diskursu o kulturi.

Kazalište je za publiku koja je propustila dosadašnje festivale objavilo dvije zbirke romskih drama o herojima: „Pet europskih monodrama" i „Pet europskih drama“. Kada ih čitamo, shvaćamo da heroje stvara rezilijencija. Oni se uzdižu iznad problema da bi postigli svoje ciljeve, a pritom traže način za dijeljenje svog znanja i inspiriranje drugih kojima to pomaže u razvoju. Tako nam postaje jasno da su svi Romi heroji. Svatko od nas može biti junak.

Marija Bogdan je sociologinja i teoretičarka medija. Posljednjih godina se bavi društvenim mrežama u kontekstu romskog pokreta. Ovo je treći esej iz trodijelnog ciklusa „Glas boje” o otporu, pripadnosti i rezilijenciji kao središnjim konceptima romskog pokreta. Autorica analizira važna djela umjetnosti i kulture u romskoj zajednici. Originalni eseji su objavljeni na romskom i engleskom jeziku na stranici romblog.net

Mi esej objavljujemo u sklopu stipendijskog programa NewsSpectrum, čiji su partneri IPI, MIDAS. ERIAC i DW.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic