Republika Srpska odbacila Inzkov zakon | Politika | DW | 31.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

bosna i hercegovina

Republika Srpska odbacila Inzkov zakon

Parlament Republike Srpske usvojio je zakone kojima se odbacuje primjena izmjena Kaznenog zakona BiH na teritoriji ovog entiteta. Istovremeno su usvojene izmjene kojima je kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.

Nije mnogo trebalo čekati na reakciju OHR-a, na usvajanje dva zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao odgovora na nametanje odredbi Kaznenog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida. Ured Visokog predstavnika poručuje da se odluke koje je on donijeo moraju u potpunosti provesti.

“Željeli bismo podsjetiti sve organe vlasti na njihovu obavezu da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika, koje se moraju u potpunosti provesti", potvrdili su iz OHR-a.

Schmidt stigao u BiH

Radi se o uopćenoj kvalifikaciji usvojenih zakona u Narodnoj skupštini a konačnu riječ svakako će dati novi visoki predstavnik u BiH, njemački političar Christian Schmidt, koji je sinoć stigao u BiH. Dužnost zvanično preuzima sutra (1.8.2021.) a sudeći prema najavama, još će biti odluka koje se neće svidjeti domaćim političarima. U intervjuu za DW je Schmidt poručio da ne smije postojati čisto etnička orijentacija i da je neodrživo teritorijalno narušavanje integriteta Balkana. 

“Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomat. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaći da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput ideje o razmjeni teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Zbog toga, o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, naveo je Schmidt u intervjuu za DW, govoreći o jednom od prioriteta u budućem radu.

Zbog toga će usvojeni zakoni u Narodnoj skupštini RS izazvati još veću krizu u BiH, kao što je izazvalo nametanje zakona od strane Valentina Inzka, jer odluka nije donesena dogovorom svih strana u BiH, smatraju analitičari.

Usvojene izmjene Kaznenog zakona RS su u istoj ravni nametanja kao i Inckov zakon, kaže pravnik iz Banjaluke, Aleksandar Jokić. Neopustivo je osuđivati verbalni delikt a u istom trenutku usvajati zakon kojim se to dozvoljava.

Civilizacijski trokorak- unazad

“Ovo je civilizacijski trokorak unazad. Na zakon kojim se uvodi verbali delikt, odgovara se uvođenjem novog istog takvog verbalnog delikta. I to po hitnoj proceduri, na sjednici koja je bila zatvorena za javnost. To je Kazneni zakon, ne govorimo o elementarnoj nepogodi koja će proći. Ovo će trajati”, kaže Jokić, strahujući da se sada ulazi u razdoblje pravne i političke nestabilnosti, koja nikom nije bila potrebna.

Parlament u Banjaluci usvojio je, uz podršku svih srpskih stranaka, izmjene Kaznenog zakona, gdje se prvi put uvodi djelo povrede ugleda Republike Srpske.

Predviđene su zatvorske kazne do tri godine za sve one koji “izlože poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju simbole Republike Srpske, a od šest mjeseci do pet godina za one koji Republiku Srpsku ili njene narode označie genocidnim ili agresorskim”.

Kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina predviđena je za službena lica i lica u institucijama vlasti koje se financiraju iz javnog budžeta, a koja počine ova kaznena djela. Od tri do petnaest godina zatvora predviđeno je za one koji pobrojana krivična djela učine u namjeri promjene ustavnog uređenja, teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti Republike Srpske.

Prekrajanje istorije

"Nećemo dozvoliti da nas bilo tko više naziva genocidašima, genocidnom tvorevinom, da nas vrijeđa, da vrijeđa narod koji je istinska žrtva genocida u Drugom svjetskom ratu i da umanjuje našu žrtvu i prekraja povijest”, rekao je nakon sjednice, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nedeljko Čubrilović.

Bošnjački poslanici u Narodnoj skupštini bili su protiv. Smatraju da skupština nema nadležnost za usvajanje ovih zakona i pozvala su srpske političare da skinu breme sa svog naroda “koji nije dužan da nosi teret onih koji su činili ratne zločine, kako bi nam djeca živjela bez mržnje, u miru i slozi”, rekao je zastupnik Stranke za BiH, Begija Smajić.

Postavlja se pitanje što sad? Na koji način će se ovi zakoni, kao i izmjene Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Inzko, primjenjivati, s obzirom na najave iz Banjaluke da bi moglo doći do sprečavanja provođenja eventualnog hapšenja u Republici Srpskoj od strane policije RS, ukoliko to budu radili državni organi (SIPA).

Zasijedanje Skupštine Republike Srpske

Zasijedanje Skupštine Republike Srpske

Također je nejasno kako će se zakon iz RS primjenjivati na teritoriji Federacije i kakva će suradnja u tom smislu biti sa kantonalnim i entitetskim policijama.

Najavljeni kaos

Već sada se vidi će neće biti suradnje između dva entiteta, ili države i entiteta, kada je riječ o primjeni državnog Kaznenog zakona, kaže Jokić.

“Što se tiče Kaznenog zakona RS i ovih izmjena, tu je situacija nešto jasnija u dijelu koji se odnosi na građane koji imaju prebivalište u RS-u. Međutim, ako govorimo o građanima na teritorii Federacije, bit će također problema prilikom privođenja i procesuiranja lica. Mnogo nepoznanica u ionako složenom sustavu. Dva diskutabilna zakona, oba će biti ili neprovodivi, ili provodivi u malom broju slučajeva”, kaže Jokić.

Izmjene Kaznenog zakona BiH o zabrani negiranja genocida već su stupile na snagu.

Izmjene KZ u Republici Srpskoj stupit će na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku entiteta, a to će se desiti tek nakon što prođe sve procedure - Vijeće naroda, zatim Zajedničku komisiju skupštine jer će vjerovatno “pasti” na Vijeću naroda, i na kraju na Ustavnom sudu.

Zbog prijave novinara, smjena Durakovića

Kaznene prijave već su počele pristizati u Tužiteljstvo BiH a jedna od prvih je prijava protiv novinara iz Banjaluke, Branimira Đuričića, koji je na tviter profilu napisao da genocida nije bilo.

“Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju genocida u Srebrenici. Kazna do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja, kažem u Srebrenici nije bilo genocida”, napisao je Đuričić na svom tviter profilu, na dan stupanja na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Nedugo zatim, predsjednik Skupštine općine Srebrenica, Ćamil Duraković, podnio je kaznenu prijavu protiv Đuričića, što je i objavio na društvenim mrežama.

Zbog ovoga, ali i zbog drugih prijava koje su uslijedile, Dodik je najavio da će njegova stranka SNSD, odmah nakon ljetne pauze, pokrenuti inicijativu za smjenu Durakovića s mjesta predsjednika SO Srebrenica, gdje ima većinu. “Stavit ćemo smjenu Durakovića na dnevni red zbog progona novinara. U tom pogledu postoji konsenzus svih političkih stranaka iz RS-a”, rekao je Dodik.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android