Rebalans bez rezova?

Budžetska rupa dijelom će se pokriti povećanjem trošarina na cigarete i benzin, a dijelom će se minus prenijeti kao novo državno zaduženje. Premijerka Jadranka Kosor o prijedlogu rebalansa državnih financija izvijestit će jutros i predsjednika Ivu Josipovića te poslodavce.

Vlada će na današnjoj sjednici operacionalizirati prijedlog rebalansa budžeta na način da izglasa povećanje cijene cigareta za kunu po kutiji te zasad nepoznato povećanje trošarina na benzin, ali ne i dizela kako se ne bi isprovocirao rast nekih drugih cijena. Različitim mjerama Vlada je rashode smanjila za milijardu i 500 milijuna kuna ali, najavila je premijerka Jadranka Kosor, donijet će se odluka „ da se svi rashodi za slijedeću godinu, 2011., zamrzavaju na ovoj razini. Uz ovaj prijedlog rebalansa, mi ćemo donijeti jedan zaključak koji je na tragu ovih zahtjeva i prijedloga oko oporezivanja ne samo banaka, nego svih financijski institucija.“ Prihvaćanjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti nametnula bi se pravila ponašanja budućim vladama i sazivima Hrvatskoga sabora, pojasnila je Kosor.

Prve su reakcije na rebalans gotovo očekivane. Sindikati su zadovoljni jer, kako su poručili, Vlada slijedi interes rada a ne kapitala. Opozicija smatra kako se radi tek o kozmetičkim promjenama, dok su analitičari suzdržani. Ipak svi ističu da nije bilo većih zadiranja u prava građana, već je provedena preraspodjela. Ostaje pitanje – hoće li to biti dovoljno za dugoročno stabiliziranje državnih financija i gospodarski oporavak.

Puno vike nizašto

U ovom rebalansu moramo osigurati dodatnih 340 milijuna kuna za mirovine, po 400 milijuna kuna za nezaposlene i poljoprivrednike, oko 300 milijuna za štete od elementarnih nepogoda, 100 milijuna za rodiljne naknade te 170 milijuna za referendum o izmjenama Zakona o radu, priznala je Kosor. S obzirom na prijedlog rebalansa, deficit državnoga budžeta trebao bi iznositi oko četiri posto, procjene su Vlade i sindikata, odnosno država umjesto 8 ide u minus veći od 15 milijardi kuna. Kada se tome pribroje i minusi u blagajnama Hrvatskih autocesta i HBOR-a, te sredstva za povrat duga umirovljenicima, ukupan proračunski manjak u ovoj godini mogao bi doseći i šest posto BDP-a, na što je ovih dana upozorio i premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević. To će Hrvatsku učiniti dodatno ovisnom o zaduženjima i otežati joj uvođenje eura.

No, čini se da drugog puta nije bilo, jer kako se iznova požalila premijerka, nitko se nije spreman ničega odreći. Država će, tvrdi Kosor, i ovim rebalansom nastaviti politiku štednje jer namjerava smanjiti potrošnju za 1,5 milijardi kuna, mahom na materijalnim rashodima i manjim projektima.

Kako pokriti minus?

Dodatni minus u državnoj kasi može se pokriti novim zaduženjem ili prodajom državne imovine, odnosno privatizacijom, ali predsjednik HSS-a Josip Friščić kazao je kako na sastanku s premijerkom nije bilo govora o prodaji manjinskih udjela, primjerice u HT-u ili Podravci. Vlada je već ranije donijela plan po kojem bi se u rujnu trebale odrediti tvrtke u kojima će se privatizirati državni udjeli manji od 25 posto, a na taj se način, prema nekim procjenama, može zaraditi oko milijardu kuna.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja Vilim Ribić tvrdi i kako bi se u budžet slilo više od dvije milijarde kuna od oporezivanja banaka i pojedinaca s visokim dohodcima. Sindikati, inače, smatraju da bi trebalo preispitati subvencije poljoprivrednicima jer taj sustav ne funkcionira dobro. Sve u svemu, možemo zaključiti kako je proteklih dana oko rebalansa bilo puno vike – nizašto! Recimo na kraju da je potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak najavio da bi hrvatski parlament o rebalansu proračuna trebao raspravljati u četvrtak, 26. kolovoza.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić