Ratni zločinci kao heroji na zapadnom Balkanu | Politika | DW | 04.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Ratni zločinci kao heroji na zapadnom Balkanu

Nacionalizam, nedovoljno suočavanje sa zločinačkom prošlošću i uzdizanje ratnih zločinaca u heroje u zemljama bivše Jugoslavije su, pored okončanja blokade u Makedoniji, teme kojima se bavi tisak na njemačkom jeziku.

"Kako nacionalisti na Balkanu prošlost instrumentaliziraju u svoje svrhe", kratki je opis članka Tageszeitunga (taz) u kojemu se daje osvrt na nacionalističke težnje i različito suočavanje ili ne-suočavanje s prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije. Taj list tako piše da je početkom drugog tisućljeća bio primjetan pozitivan pomak u tim zemljama po pitanju razvoja pravne države i tranzicije od socijalističkog sustava do tržišnog gospodarstva. "A onda je uslijedio protuudarac. S ubojstvom Zorana Đinđića 2003. godine, s neuspjehom reformskih snaga u Bosni i Hercegovini , sa sporom oko imena između Grčke i Makedonije, s preuzimanjem vlasti od strane UÇK-a na Kosovu i jačanjem nacionalističkih snaga u Hrvatskoj je došlo do preokreta", piše taz.

Hrvati umanjuju ustaške zločine, Srbi rehabilitiraju četnike

Zarko Puhovski Politiloge Kroatien (DW/G. Simonovic)

Žarko Puhovski

List dalje napominje kako ni pristup Hrvatske Europskoj uniji nije bio jamstvo za to da će se nacionalističke ideologije uspjeti suzbiti te da i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije vladajućim elitama "ide na ruku što su veliki dijelovi stanovništva siromašni i što moraju živjeti na ili čak ispod egzistencijalnog minimuma. Iako te elite snose odgovornost za gospodarsku bijedu, kroz kontrolu medija i suzbijanje oporbenih pokreta im je pošlo za rukom skrenuti pozornost s toga. Pozivajući se na predodžbe o konzervativno-religijskim vrijednostima i predodžbe o neprijateljima unutar same zemlje, uspješno se pokušava većinu stanovništva pridobiti na svoju stranu. Propaganda i 'Fake News' su u toj regiji tradicionalni instrumenti za to."

Na "ideološku instrumentalizaciju povijesti" već godinama upućuje hrvatski filozof i politolog Žarko Puhovski, piše dalje taz. Kao primjer taz navodi kako se u Hrvatskoj zločini ustaškog režima umanjuju, a da su na drugoj, srpskoj strani, u središtu javne diskusije upravo ti ustaški zločini, poput masakra nad više od 80.000 Srba, Židova i Roma u Jasenovcu. "Propagandistička instrumentalizacija sjećanja na progon Srba u Hrvatskoj i u zapadnoj Bosni - s ukupno preuveličanim brojkama o žrtvama - pridonijela je čak značajno radikalizaciji srpskog stanovništva prije izbijanja ratova devedesetih godina. Srpska povjesničarka Dubravka Stojanović smatra da se u Srbiji radi na jednoj povijesnoj legendi u kojoj se zločini (...) kralju odanih četnika i njihova kolaboracija s njemačkom okupacijskom silom u današnjoj Srbiji relativiziraju i o četnicima se stvara slika jednog nacionalnog antifašističkog pokreta. U Srbiji je četnički vođa Draža Mihailović, kojega su 1946. smaknuli partizani, već rehabilitiran. Po poznatim pristašama ustaškom režima u Drugom svjetskom ratu su u Hrvatskoj ulice dobile ime. Na ulogu multinacionalnih partizana i socijalistički Titov režim se u obje te zemlje gleda kao na kočnicu 'nacionalnog oslobođenja'. Pritom ne čudi ako se danas u Srbiji ili među bosanskohercegovačkim Srbima ratne zločince 90-ih godina slavi kao heroje. I u drugim zemljama dolazi do sličnih razvoja događaja. Generacija kritičnih i produktivnih intelektualaca koja je odrasla za vrijeme Tita polako izumire, a većina unutar generacije odrasle u neovisnim zemljama nasljednicama Jugoslavije se više ne želi baviti sveukupnim kontekstom. Za politologa Puhovskog je jasno da zemlje Balkana demokratsku budućnost mogu samo onda imati, ako budu poznavale svoju stvarnu povijest i prihvate ju. No, od toga su one dosta daleko", zaključuje se u članku taz-a.

Xhaferi u Sobranju - okončana blokada

Mazedonien | Neuer Parlamentspräsident kann Amt nicht antreten | Parlamentspräsident Talat Xhaferi (picture-alliance/AA/B. Ademi)

Meta napada Talat Xhaferi

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u članku pod naslovom "Okončana blokada u Makedoniji" osvrće na razvoj situacije u toj zemlji i pojašnjava kako je u Skopju novi izabrani predsjednik parlamenta Talat Xhaferi stupio na svoju funkciju: "Nakon što je nacionalistička nasilna grupa demonstranata u noći s četvrtka na petak nakon izbora Xhaferija upala u parlament, njegovo sadašnje stupanje na funkciju bi trebalo pripremiti put za imenovanje nove vlade."

Tu vladu bi, nastavlja NZZ, trebali formirati socijaldemokrati zajedno sa strankama albanske manjine koje zahtijevaju jači položaj za svoj jezik i svoje simbole u državi. Socijaldemokrati i te albanske stranke su osvojili 67 od ukupno 120 zastupničkih mjesta u Sobranju, pojašnjava dalje NZZ, te tako tvore većinu u parlamentu. "Unatoč tome im je dosadašnja nacionalistička vladajuća stranka VMRO-DPMNE blokirala preuzimanje vlasti upućujući na očuvanje jedinstva zemlje. No, u skandale upleteni vodeći političari VMRO-a primarno strahuju od toga da bi ih se moglo sudski goniti", pojašnjava NZZ i dodaje da su se u čitavu stvar, a pogotovo nakon izgreda u Sobranju, uključile Europska unija i Sjedinjene Američke Države, te su izvršile pritisak na predsjednika Ivanova. Međutim, "s manevrima smetnje bi se moglo i dalje računati", navodi NZZ.

 

Preporuka uredništva