Ratko Mladić - dugo očekivana presuda | Panorama | DW | 20.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Ratko Mladić - dugo očekivana presuda

Izricanjem prvostupanjske presude Ratku Mladiću Haški sud bi konačno mogao razriješiti „dilemu“ podijeljene bosanskohercegovačke javnosti o tome je li bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske heroj ili zločinac.

Nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić 11. srpnja u Srebrenici je pred kamerama doslovno najavio zločine nad civilima tzv. „sigurne zone" Ujedinjenih naroda. „Evo nas u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru", kazao je Mladić. U Potočarima kod Srebrenice osobno se angažirao u prisilnoj deportaciji civila. „Ne bojte se ništa, samo polako. Neka prvo idu žene i djeca. Doći će trideset autobusa i prebacit ćemo vas prema Kladnju."

U optužnici se navodi da je Mladić komandirao snagama „bosanskih Srba" koje su terorizirale Sarajevo, pri čemu je i sam birao ciljeve artiljerijske vatre: «Velešiće tuci i Pofaliće tuci. Tamo nema srpskoga življa mnogo", zabilježeno je u jednom tonskom zapisu. Bivši komandant VRS-a tereti se i da je tijekom intervencije NATO-a 1995. godine za taoce uzeo stotine pripadnika snaga UNPROFOR-a. Tužiteljstvo ga smatra odgovornim i za zločine u Bosanskoj Krajini gdje je, po uzoru na praksu iz nekih ranijih ratova, oformljena mreža koncentracijskih logora za civile kroz koje su prošli deseci tisuća ljudi.

Novi dokazi i argumenti odbrane

Portrait vom Ratko Mladic auf einem Wohngebäude in der serbischen Entität Bosnien Herzegowinas (DW/S. Huseinović)

Za neke zločinac za neke heroj

U ovom predmetu očekuje se utvrđivanje Mladićeve individualne i komandne odgovornost za zločine koji mu se stavljaju na teret, iako je on kao član udruženog zločinačkog poduhvata spomenut u nekoliko presuda, uključujući i nepravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću. Novinarka BH radija 1, Mirela Huković-Hodžić podsjeća da su se o zločinima za koje se tereti Ratko Mladić, po većini točaka optužnice, haški suci izjasnili kroz presude u ranijim predmetima. „Žrtve se nadaju da bi u ovoj presudi moglo biti presuđeno da je u nekoliko bosanskohercegovačkih općina 1992. etničko čišćenje doseglo razmjere genocida. Ni na jednom suđenju do sada Tužiteljstvo to nije uspjelo dokazati. U Mladićevom slučaju, optužba za genocid u Prijedoru 1992. godine potkrijepljena je dokazima o prijedorskoj masovnoj grobnici Tomašica. Ti dokazi u ranijim predmetima nisu razmatrani, jer su naknadno otkriveni", kaže Huković-Hodžić za Deutsche Welle.

Obrana je Mladića od optužbi za genocid u Srebrenici branila alibijem. Bit će interesantno vidjeti kako će Sudsko vijeće to tretirati, kaže Mirela Huković-Hodžić. „Naime, obrana je tvrdila da je Mladić od 14. srpnja uvečer do 17. srpnja bio u Beogradu na pregovorima, ali Tužiteljstvo smatra da ga to ne amnestira od odgovornosti za masovna ubojstva koja su počinjena u tom razdoblju. Bit će zanimljivo vidjeti i kako će se Sudsko vijeće postaviti prema dijelu optužnice koji se odnosi na artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom, koju je obrana pobijala tezom da je čitav grad bio legitimna vojna meta. Obrana se, naime, poziva na presudu Žalbenog vijeća kojim su hrvatski generali Gotovina i Čermak oslobođeni odgovornosti za granatiranje Knina", napominje novinarka BH radija 1.

Hoće li izricanje presude podići političke napetosti u regiji?

Bosnien Srebrenica Trauer Opfer Massaker (Getty Images/M. Divizna)

Odgovornost za Srebrenicu

Što se tiče zdravstvenog stanja optuženog, Sudsko vijeće Haškog tribunala odbacilo je sve zahtjeve odbrane u vezi sa njegovom procesnom sposobnošću. Mirela Huković-Hodžić kaže da Mladiću može biti izrečena presuda i u slučaju da se on ne pojavi na njenom izricanju. „Takvih slučajeva bilo je u Tribunalu. Iako prvostupanjska, dakle presuda na koju se obje strane mogu žaliti, ova presuda šalje poruku da je pravda spora ali dostižna. Šesnaest godina Ratko Mladić se skrivao od Haškog suda, a uhićen je kada je većina žrtava izgubila nadu da će se on ikada suočiti s teškim optužbama", kaže Huković-Hodžić. Ona strahuje da bi prvostupanjska presuda Ratku Mladiću mogla podići političke napetosti u BiH i regiji, zaoštriti retoriku i pokazati da je bosanskohercegovačko društvo još uvijek podijeljeno na one koji Mladića smatraju herojem i one koji vjeruju da je bivši komandant VRS-a ratni zločinac.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da prvostupanjska presuda Ratku Mladiću vjerojatno neće izazvati drugačije reakcije u regiji od onih koje su već viđene kod izricanja ranijih haških presuda. „Vlasti u RS-u i srpski nacionalistički krugovi u regiji će po tko zna koji put ponoviti lakonsku priču o Haškom tribunalu kao nelegitimnom, pristranom, pravno neutemeljenom, antisrpskom i slično. Naravno, za očekivati je da političari pokušaju presudu iskoristiti za dalju manipulaciju emotivno nabijenim i pristranim građanima, a sve u cilju dobivanja naklonosti za izbore 2018. godine. Mediji pod kontrolom vlasti u RS-u odmah će početi pretresanje i oživljavanje sudskih procesa bošnjačkim ili hrvatskim zvaničnicima, u skladu s rasprostranjenim mišljenjem u ovom entitetu da se za ratne zločine kažnjavaju samo Srbi", kaže Todorović za Deutsche Welle.

Propuštene šanse za suočavanje sa zločinima

Mann blickt Fahndungsplakate Radovan Karadzic und General Ratko Mladic in Sarajevo (picture-alliance/dpa)

Dugogodišnja potjera

On smatra da su Haški sud i druge međunarodne organizacije trebali učiniti puno više kako bi se haška suđenja približila lokalnim zajednicama, posebno sredinama u kojima su zločini počinjeni. Zato su, kako ističe Todorović, mnogima u BiH ova suđenja izgledala daleka, nestvarna, kao nešto što je „ni na nebu ni na zemlji". „I to je jedan od razloga zbog kojih je potpuno izostalo suočavanje javnosti sa zastrašujućim zločinima zbog kojih počinitelji ili naredbodavci i odgovaraju pred Haškim tribunalom", kaže Todorović.

Ratko Mladić rođen je 1943. godine u selu Božanovići kod Kalinovika. Vojnu akademiju bivše JNA (Jugoslavenske narodne armije) završio je u Beogradu. 1991. godine te je poslan je u Knin kako bi organizirao pobunjene Srbe iz tzv. Republike Srpske Krajine. U Hrvatskoj ga smatraju odgovornim za artiljerijske napade na Šibenik, Zadar i Sinj. Od 12. svibnja pa do kraja rata u BiH bio je komandant Glavnog štaba VRS-a. U srpnju 1995. godine optužen je za genocid u Srebrenici, nakon čega mu se gubi svaki trag. Uhićen je u Srbiji u svibnju 2011. godine. Ratko Mladić je bio na platnom spisku Beograda do 2001. godine.

 

Preporuka uredništva