1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

«Rano kao nikada do sada»

Martin Durm28. kolovoza 2007

U Francuskoj je berba grožđa u punom jeku – tri-četiri tjedna ranije nego inače. Pojedini vinogradari za preuranjeno dozrijevanje plodova krivim smatraju klimatske promjene pa sada žele prilagoditi i sorte vinove loze.

https://p.dw.com/p/BYtH
Promjene u vinogradarskom kalendaru.Foto: AP

René Mure je svaku vinovu lozu osobno zasadio u ovo tlo. Tamo gdje su padine naročito bogate vapnencem i protežu se u pravcu juga danas raste Pinot noire. No, stari kvrgavi čokoti Rizlinga na najboljoj lokaciji francuskom su vinaru odjednom postali sablasni: «Kušajte, doista je zrelo i već sada sadrži više od 11 posto alkohola. Jednostavno je nevjerojatno da je grožđe zrelo već u ovo doba godine.»

René Mure je jedan od najuglednijih i najvećih vinogradara u južnom Elzasu na istoku Francuske. U normalnim okolnostima berba tamo počinje tek krajem rujna. Vinari sredinom kolovoza obično odu još tjedan-dva na godišnji odmor prije nego počnu s mukotrpnim poslom u vinogradima. No, ove godine sve izgleda drugačije. Ovog kolovoza mnogi od njih terenskim vozilima idu od vinograda do vinograda i s nevjericom provjeravaju stanje grožđa, kušaju njegov okus i počinju s berbom: «Tako brzo dozrijevanje još nikada nisam doživio. Ovo je prvi put da s berbom moramo početi već u kolovozu.»

Može i bez rizlinga

Krivac su travanjske vrućine. One su ove godine dovele do cvjetanja loze već u svibnju, a ne – kao što je uobičajno – mjesec dana kasnije, u lipnju. Čokoti se više ne pridržavaju tradicionalnoga vinogradarskog kalendara, a vinari su suočeni s pojavom za koju se više ne može reći da je bezazleno odstupanje od norme. Zatekli smo se usred klimatskog preobražaja, kažu oni koji stanje ne žele prikazivati ljepšim nego što stvarno jest: «Dabome, ništa drugo ni ne može biti. Dozrijevanje je ovisno isključivo o klimi. Je li za zatopljenje odgovoran čovjek, ja kao vinar ne mogu prosuditi, ali je klimatske promjene više nemoguće ignorirati. Mi u vinogradima na njih moramo reagirati.» Samo je pitanje – kako: Drugačijim metodama sadnje i uzgoja? Drugim sortama loze? Tko se bavi proizvodnjom vina, prisiljen je razmišljati dugoročno.

Može i bez rizlinga, kaže René Mure. On je Nacionalnom institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Francuskoj podnio zahtjev za dozvolu eksperimentiranja s čokotima syraha. Syrah obično raste na obalama Rhônea, preko 200 kilometara južno od Elzasa: «Moramo znati koje vrste vinove loze odgovaraju sadašnjoj i budućoj klimi. Možda će Rizling i Kasni burgundac, koje danas ovdje uzgajamo, uskoro uspijevati u krajevima koji leže 200-300 kilometara sjevernije od nas. A mi u Elzasu ćemo morati uzgajati sorte kakve danas dozrijevaju u okolici Lyona ili još južnije.»