Radikalna neugodnost za Vučića
15. svibnja 2019
„Što će se dalje događati, kako će Srbija reagirati, to nije moj problem", rekla je Vjerica Radeta novinarima. U svakom slučaju, ona i kolega iz Srpske radikalne stranke (SRS) Petar Jojić dobrovoljno u Haag ne idu.
Od utorka ih tamošnji Mehanizam – nasljednik Haškog tribunala – ponovo traži zbog „nepoštivanja suda". Iza te pravne formulacije krije se navodni utjecaj na dvojicu svjedoka iz maratonskog procesa protiv njihovog šefa Vojislava Šešelja.
Prema tvrdnjama haškog Tužiteljstva, Radeta i Jojić su 2007. i 2008. zastrašivali i podmićivali svjedoke s ciljem da oni pred sudom daju pripremljene izjave i tako rasterete Šešelja. Za istu stvar bio je optužen i radikal Jovo Ostojić koji je umro 2017. godine. Tužiteljica Diana Ellis je u podnesku Sudu prenijela iskaze prema kojima je jedan od svjedoka od SRS-a dobivao 500 eura mjesečno da svjedoči kako mu se kaže.
Je li to istina ili nije tek bi se trebalo utvrditi, no Sud je već odlučio da se mora suditi u Haagu, a ne u Beogradu kako je preliminarno odobreno. Naime, svjedoci ne žele govoriti u Srbiji plašeći se za svoj život. „Odbijanje svjedoka da daju iskaze u Srbiji značajno bi otežalo prezentaciju slučaja od strane Tužiteljstva i usporilo proceduru", piše u odluci kineski sudac Liu Daqun.
Prijeti im do sedam godina zatvora
Vjerica Radeta je rekla da ne može zamisliti da bi netko prekršio pravomoćno rješenje Višeg suda i nju i Jojića izručio Haagu. „Ali svakako je to pitanje za predstavnike vlasti", dodala je Radeta.
U ovom slučaju izvršna vlast i njezin neprikosnoveni lider Aleksandar Vučić mogu mudro šutjeti jer je još aktualna odluka sudskih vlasti iz 2016. godine, na koju se Radeta sada i poziva. Tada je naime Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo da srpski državljani mogu biti izručeni u Haag jedino ako su optuženi za ratne zločine, a ne i za nepoštivanje suda.
Nakon što je Haški tribunal kritizirao Srbiju zbog toga – tamo tumače da je Srbija dužna pružiti svaku pravnu asistenciju, pa i izručiti optužene za nepoštivanje suda – tadašnji premijer Vučić poslao je oštro pismo u Haag u kojem je tražio „poštovanje" za Srbiju. Tribunal je troje radikala optužio još 2012., nalog za uhićenje Beogradu je upućen 2015., a crvena tjeralica Interpola sljedeće godine.
Za nepoštivanje suda se inače izriču kazne do sedam godina zatvora, ili 100.000 eura novčane kazne, ili oboje. Međutim, maksimalne kazne za taj prijestup nisu uobičajene. Tako je Vojislav Šešelj za svoje prvo nepoštivanje suda kažnjen s 12 mjeseci zatvora. On je prije godinu dana pravomoćno osuđen na deset godina robije zbog zločina protiv čovječnosti, ali se nije morao vraćati u ćeliju jer je bio u pritvoru duže od toga.
Doduše, od političara vladajuće stranke već se oglasio zastupnik Vladimir Đukanović koji je na Twitteru napisao da Srbija „nikako ne smije postupiti po idiotskoj odluci kretena u Haškom tribunalu". „Sikter od Srbije zločinci", dodao je on.
Nezgoda za Vučića
Hoće li srpske vlasti dakle ponovo ignorirati zahtjev iz Haaga? „Mislim da je Vučiću jako teško izručiti radikale", smatra Vera Didanović, novinarka tjednika NIN. „Prvo jer mu je politički jako skupo da u tom dijelu biračkog tijela, na koje sve vrijeme računa, bude optužen za izdajnika. U Srbiji je atmosfera u nekom smislu gora nego devedesetih u pogledu nacionalizma i stavova građana prema korpusu pitanja u vezi s ratnim zločinima, Haškim tribunalom, Zapadom", kaže ona za DW.
Prema ranijem istraživanju Demostata, veliki broj građana Srbije smatra da su loše informirani o radu Haškog suda, ali i pored toga većina smatra da je sud „pristran". Upravo na taj dio biračkog tijela – ujedno čitatelje prorežimskih tabloida – Vučić pretežno računa, vjeruje novinarka NIN-a.
Među kritičarima beogradskih vlasti je gotovo opće mjesto da su Šešelj i njegovi radikali takozvana „konstruktivna opozicija", kakva su bili i za vrijeme Miloševića. Aranžman, prema njima, izgleda otprilike ovako: Šešelj može šetati od jednog televizijskog studija do drugog, ali ne smije kritizirati vlast. Umjesto toga, on negira svoje zločine i huška protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, a zastupnice građanske opozicije naziva „ustaškim kurvama"…
Kao dokaz simbioze Šešelja i Vučića uzima se tako činjenica da vođa Radikala i dalje ima zastupnički mandat, premda je srpski Zakon izričit – zastupnički mandat prestaje kada je netko osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više. Međutim Administrativni odbor Skupštine, koji je pod kontrolom Naprednjaka, odbija ukinuti mandat Šešelju.
„Vučić i dalje ima jako čvrste odnose suradnje s Radikalima", kaže Vera Didanović. „Mogu samo pretpostaviti da bi se oni mogli međusobno ucjenjivati – da Radikali imaju neki materijal o Vučiću koji bi mogli objaviti ako bi se zamjerio. On ih koristi jednako kao Milošević: kad se obraća Zapadu, oni su radikalno nacionalističko strašilo, pa Vučić predstavlja sebe kao umjerenog proeuropskog lidera."
Premda je političko značenje Radikala marginalno – prema svim ispitivanjima javnog mnijenja, oni su daleko ispod izbornog praga – njihovi planirani ekscesi uvijek su dovoljno dobri da izazovu regionalne skandale. Prije desetak dana je u šatoru u Hrtkovcima održan kongres SRS-a, upravo na mjestu gdje je Šešelj zahtijevao deportacije vojvođanskih Hrvata. Prošlog ljeta je mračni vic kojim je Vjerica Radeta na Twitteru ismijavala i negirala genocid u Srebrenici izazvao ogorčenje i u Srbiji i u susjedstvu.
Haag je bio jučer?
Mala je vjerojatnost, smatra naša sugovornica, da se Radeta i Jojić ikada nađu u haškoj sudnici. Prošla su vremena kada je „puna suradnja s Haškim tribunalom" bila uvjet svih uvjeta za put Srbije prema Europskoj uniji. Veliki međunarodni pritisak je popustio kada je, nakon Radovana Karadžića, u Srbiji 2011. uhićen i Ratko Mladić.
Kako je to sve završila prethodna vlast, Vučić je ostao pošteđen neugodnosti da uhićuje ljude koje je veći dio političke karijere nazivao herojima. Karadžić i Mladić su zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici osuđeni na doživotne robije, prvi pravomoćno, dok je drugi trenutno u žalbenom postupku.
„Mislim da Zapad danas Kosovo zanima više od svega", dodaje Vera Didanović. Premda, kako kaže, važne adrese u međunarodnoj zajednici itekako znaju što se u Srbiji događa na drugim poljima, „važnost kosovskog pitanja je za njih tolika da su spremni na sve ostalo zažmiriti" – uključujući i ignoriranje novih zahtjeva Haškog tribunala. Prema toj logici, samo Vučić koji je svemoćan u Srbiji može završiti Kosovo pa mu ne treba dodijavati nekakvim slučajem nepoštivanja Haškog suda.
Tako će, po svemu sudeći, Radeta i Jojić moći dalje sjediti u skupštinskim klupama i asistirati svom stranačkom šefu Šešelju u nacionalističkim performansima. Jedino što neće smjeti preko granice, jer bi ponovo mogla biti aktivirana crvena tjeralica. Ali do Hrtkovaca mogu bez problema.