Putinov ″plinski imperij″ | Gospodarstvo | DW | 02.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Putinov "plinski imperij"

Rusija ove zime pušta u pogon tri internacionalna plinovoda: Sila Sibira otvoren je danas, a Turski tok i Sjeverni tok 2 slijede do kraja godine. Plinska velesila nezaustavljivo širi svoj utjecaj u Europi i Aziji.

Putin i Xi

Putin i Xi

Ovoga ponedjeljka (2.12.) ruski predsjednik Vladimir Putin je u svom elementu: zajedno s kineskim kolegom Xijem Jinpingom pritiskom na gumb pušta u pogon najveći plinovod izgrađen u njegovom mandatu. Snaga Sibira (ruski: Sila Sibiri) zasad je dug više od 2.000 kilometara, a nakon dovršetka svih planiranih radova, 2022. ili 2023. godine, protezat će se na oko 3.000 kilometara.

Njime će energetska velesila Rusija isporučivati 38 milijardi kubičnih metara plina godišnje gospodarskoj velesili Kini. Gradnja Snage Sibira je počela 2014., a već tada je ruski monopolist Gazprom sklopio ugovor s kineskim koncernom CNPC vrijedan 363 milijarde eura. Njime Gazprom jamči da će idućih 30 godina svake godine Kini isporučivati po 38 milijardi kubičnih metara plina. To je trenutačno 9,5 posto kineske potrošnje.

No za Rusiju i Gazprom to je tek početak. Plavi plamen, simbol Gazproma, uskoro bi trebao gorjeti kod još dva velika projekta.

Kina svoj dio plinovoda treba završiti najkasnije do 2023. godine

Kina preostali dio plinovoda do Šangaja treba završiti najkasnije do 2023. godine

Trump protiv Putina

8. siječnja Putin bi u Turskoj zajedno s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom trebao pustiti u pogon Turski tok, koji prolazi preko Crnog mora. Drugim krakom tog plinovoda bi se kasnije trebao isporučivati plin preko Grčke do južne i jugoistočne Europe. No s najviše kontroverzi povezan je treći veliki projekt: Sjeverni tok 2. SAD, nekoliko članica EU-a i prije svega Ukrajina najradije bi zaustavili gradnju tog plinovoda dugog 1.230 kilometara. Američki predsjednik Donald Trump je upozorio Europljane da time postaju „taoci" ruskih energetskih firmi. U stvari on želi Europi prodavati američki ukapljeni plin. No Rusija još uvijek može ponuditi znatno niže cijene.

Na dnu Baltičkog mora već je položeno dvije trećine cijevi za Sjeverni tok 2. Već krajem ove godine mogla bi biti dostignuta njemačka krajnja točka u blizini Greifswalda. Trošak izgradnje: 10 milijardi eura. Tim bi putem u Europsku uniju uskoro trebalo stizati 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Kozak polazi od toga da bi plinovod u punoj funkciji mogao biti tek polovicom iduće godine. Moskva pažljivo prati reakcije Washingtona i nada se da, zbog nedostatka vremena, prije njegovog otvaranja neće stupiti na snagu najavljene američke sankcije protiv Sjevernog toka 2.

Sjeverni tok 2: od Rusije do Njemačke preko Baltičkog mora

Sjeverni tok 2: od Rusije do Njemačke preko Baltičkog mora

 

Gazprom: Europa i dalje najvažnije tržište

Nakon što je Njemačka najavila napuštanje energije dobivene iz nuklearki i elektrana na ugljen, Rusija namjerava tako nastalu prazninu u opskrbi energijom ubuduće puniti svojim plinom. No zbog kašnjenja radova na Sjevernom toku 2 Rusija je još uvijek ovisna o trasi koja prolazi kroz Ukrajinu. Ugovor između ruske i ukrajinske vlade o količini i cijeni tranzita istječe krajem ove godine, a što će dalje biti - još je neizvjesno. O tome će vjerojatno biti govora na rusko-ukrajinskom sastanku na vrhu 9. prosinca u Parizu. 

Obje strane imaju gospodarski interes za nastavak suradnje. Ukrajini dobro dođe naknada koju Rusija plaća za tranzit plina u EU, a Rusija još uvijek treba taj plinovod kako bi jamčila sigurnu isporuku u Zapadnu Europu. Jer, i nakon puštanja u pogon Sile Sibira, Europa je za Gazprom i dalje najvažnije izvozno tržište s 201,7 milijardi kubičnih metara u prošloj godini.

ajg/dpa/afpd

 

Preporuka uredništva