1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Puko preživljavanje neprofitnih medija

27. ožujka 2019

Razloge upornog izbjegavanja distribucije novca iz europskog fonda za neovisniji dio medija možda je moguće pronaći u izrijekom očitovanim sklonostima hrvatskih vlasti prema domaćim komercijalnim igračima u sektoru.

https://p.dw.com/p/3Ffv2
Symbolbild Pressefreiheit / Tag der Pressefreiheit
Foto: picture-alliance/dpa

Odnos prema neprofitnim medijima ili tzv. medijima zajednice najistaknutiji je dio državne medijske politike u mandatu aktualne hrvatske vlade. I to prvenstveno zbog činjenice da Ministarstvo kulture već dvije i pol godine bezrazložno zadržava već odvojenih 30,6 milijuna kuna za neprofitne medije iz Europskog socijalnog fonda (ESF). No jedan razlog ipak se dade locirati: nadležna ministrica Nina Obuljen Koržinek smatra, sudeći prema više njezinih izjava, da se naspram tih medija zapostavljaju oni veći, komercijalni privatni mediji.

Ta je teza već niz puta u javnosti pobijana statistikom koja pokazuje da je u 2015. godini – posljednjoj s javnim subvencijama za neprofitne medije – za potonje bilo odvojeno oko pet milijuna kuna, a za komercijalne preko 160 milijuna kroz razne olakšice i poticaje. Europska unija, međutim, sve izrazitije jasno prepoznaje značaj neprofitnih medija. Jer oni naime osiguravaju višu mjeru pluralizma i zagovor univerzalnih društvenih vrijednosti. Naročito otkako su, s 21. stoljećem, komercijalni mediji, pa i oni u javnom vlasništvu, poslovno ugroženi prelijevanjem zarade od oglasa prema globalnim internetskim divovima kao što su Google ili Facebook.

Neprofitni mediji kao društveni korektiv

Medijska neovisnost velikih, komercijalnih televizija, novina i portala spram ekonomskih i političkih centara moći pokazuje se otad sve krhkijom. Neprofitni mediji u Europi služe dakle kao društveni korektiv u informiranju i educiranju javnosti. Neopterećeni su tržišnim diktatom, ali to podrazumijeva i nužnost javnog subvencioniranja koje u RH izostaje. Zbog toga je i Judith Purkarthofer, predsjednica Europskog foruma medija zajednice, krajem prošlog mjeseca uputila pismo ministrici Obuljen Koržinek, izražavajući svoju zabrinutost.

Helena Popovic, Fakultät für Politikwissenschaften, Zagreb, Kroatien
Helena PopovićFoto: Privat

„U akademskim raspravama i javnim politikama sve se češće traže alternative dominantnim, srednjostrujaškim medijima koji su u pravilu vertikalno organizirane, profesionalne, komercijalne organizacije", rekla nam je o tome mediologinja Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. „Umjesto profitno orijentiranih medija koji tretiraju informaciju kao robu i svojim djelovanjem perpetuiraju komodifikacijske procese", dodaje ona, „nastoje se osmisliti modeli koji bi omogućili medijsku proizvodnju usmjerenu prema javnom interesu koji, u širem smislu, uključuje razvoj participativne demokracije, emancipaciju građanki i građana, pravedniju distribuciju društvenih resursa, održivu ekonomiju, održivi rast, itd."

Popović je uvjerena i da je nelogično to što ministrica Obuljen Koržinek stopira distribuciju sredstava iz ESF-a: „Jer, ona u javnim nastupima deklarativno zagovara demokraciju i slobodu, socijalnu uključenost, kvalitetno novinarstvo i komunikaciju otvorenu za kritiku i satiru – dakle, baš vrijednosti koje zagovaraju i neprofitni mediji zajednice." S druge strane, ova naša sugovornica nalazi kako su pokušaji da se sredstva preusmjere i na privatne komercijalne medije, u suprotnosti s karakterom tog fonda.

Zatiranje pluralizma mišljenja te blokiranje drukčijih medija

„Stalna odgoda raspisivanja natječaja za navedena sredstva stoga se može tumačiti jedino kao namjerno sabotiranje tih medija i pogodovanje privatnima, komercijalnim. O razlozima možemo nagađati, no najgore bi bilo da se radi o ideološkim razmimoilaženjima koja imaju sasvim konkretnu ekonomsku dimenziju, što bi ujedno i značilo da ministrica zapravo ne vjeruje u one vrijednosti koje deklarativno zagovara u medijskim istupima“, zaključuje Helena Popović, uz napomenu da se tako zatire pluralizam mišljenja te onemogućuje djelovanje medija drugačije vlasničke strukture od one dominantne.

Porazgovarali smo zatim i s Lelom Vujanić koja je pak bila voditeljica medijskog odjela Ministarstva kulture, kao nestranački kadar, prije negoli je vlast u RH iznova preuzeo HDZ sa svojim koalicijskim partnerima. HDZ je tad preuzeo i spomenuti već pripremljeni projekt prvog europsko-unijskog sufinanciranja hrvatskih neprofitnih medija. Vujanić se ovom prilikom najprije prisjetila kako su se neprofitni mediji u Hrvatskoj dotad uspješno razvijali kroz tri godine polagano rastućeg subvencioniranja. To se odražavalo u broju zapošljavanih novinara i vanjskih suradnika, te povećavanju izbora zastupljenih tema, kao i broja čitatelja. „Tako su se uspjeli nametnuti kao važan korektiv cjelokupnog medijskog polja, uspjevši promijeniti narativ o različitim društveno relevantnim temama, a ponegdje su svojim istraživačkim tekstovima počeli predstavljati i realnu prijetnju postojećem političkom i užemu medijskom stanju“, kaže Lela Vujanić.

Lela Vujanic, Journalistin, Kroatien
Lela VujanićFoto: Privat

„Ukidanjem potpore ostali su bez sredstava za rad, prepušteni opet volonterskom angažmanu, crowdfunding kampanjama i povremenom projektnom financiranju", dometnula je, pojasnivši kako ne sumnja da se radilo o ideološko-političkom obračunu. Neprofitni mediji su se pritom evidentno zamjerali i raznim nositeljima prethodne vlasti, pa se razvoj sustava javnog financiranja brzo počeo isticati kao prilično neobičan eksces. Ali, bez obzira na sve učestalije pokušaje da to zatim sama nekako i suzbije, vlasti SDP-a i HNS-a ponestalo je vremena.

Nova rješenja za staru dubioznu medijsku politiku?

Novi izborni pobjednici poduzeli su drastičan rez, a novi sustavi potpore nisu osmišljeni. Nije donesena nova medijska politika koja bi pružila stvarnu potporu i regulaciju sektoru. Neprofitni mediji zato se gase ili stagniraju količinom sadržaja i angažiranih novinara. „Funkcionalnih oaza kritičkog novinarskog i medijskog rada ostalo je vrlo malo. Ohrabruju nedavne prosvjedne artikulacije novinarki i novinara te kulturnih radnica i radnika, koje se u jednom dijelu svojih zahtjeva zapravo preklapaju i nadopunjuju“, rekla je Vujanić.

Te i slične kritike Ministarstvo kulture opovrgava, demantirajući svoju pristranost prema utjecajnim komercijalnim medijima. Izostanak distribucije sredstava opravdavan je zaključkom da novac nije propao, nego se smije isplatiti sve do kraja 2023. godine. Nedavne najave iz ministarstva govore o novom rješenju: polovica iznosa pustit će se u opticaj ove godine, a ostalih oko 15 milijuna nakon donošenja određenih medijsko-zakonskih izmjena. Nije kazano u kakvoj će to vezi biti s ESF-ovim sredstvima, niti je precizirano o kakvim će uopće legislativnim intervencijama biti riječ. No ionako je još manje znano koliko će neprofitnih medija na životu dočekati tu političku milost koja je trebala biti samo jedna redovna obaveza vlasti prema javnom interesu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android