Ptičja gripa našla je put u Europsku Uniju

Jer - što ako bolest prijeđe na domaće životinje? I što ako se ptičja gripa u Njemačkoj još više proširi - osobito tek nekoliko stotina kilometara na zapad, u pokrajnu Donju Sasku - svojevrsnu peradarnicu Njemačke gdje boravi gotovo polovica domaće peradi Njemčake: 13 milijuna nesilica i preko 28 milijuna pilića?

Prva bojazan se izgleda već ispunila: sinoć je u jednom peradarniku na Rügenu, u redovitoj kontroli, pronađen uzročnik ptičje gripe u jednoj patki. Već je uništeno čitavo jato od 106 ptica tog imanja iako će se tek večeras uopće znati, da li se doista radi o opasnoj inačici virusa ptičje gripe, prepoznatljivoj po specifičnom kodu 5 atoma vodika na 1 atom dušika. Ali to rječito govori, što će ova zaraza značiti i za poljoprivrednike, prerađivače i - naravno - potrošače u čitavoj Europi:

"Prije smo naručivali dnevno deset do dvanaest kartona piletine. Sada naručujemo najviše dvije kutije. Jedva da još netko traži piletinu, umjesto toga radije kupuju teletinu." tuži se ovaj talijanski mesar iz Rima. Jer iako - teoretski - u Italiji još nisu zabilježeni slučajevi oboljenja domaćih životinja, tamo potrošači - očito - imaju najmanje povjerenja u iskrenost i dobre namjere veletrgovaca: potrošnja je u Italiji drastično pala, u nekim regijama se prodaje čak 90% manje proizvoda od peradi. U Italiji je zbog toga nestalo već oko 30.000 radnih mjesta, šteta je oko 600 milijuna eura, ali potrošači ne vide drugog izlaza: "Iskreno rekavši, bojim se - jer svakog dana dolaze nove vijesti na televiziju. Ono što se tamo vidi i čuje, ne može baš nekoga umiriti."

tuži se jedna domaćica. I u Francuskoj je potrošnja pala za nekih 15% a Nijemci su - zasada - razmjerno uvjereni da "netko negdje tamo gore" pazi na njihovo zdravlje: potrošnja je pala za desetak postotaka. No, na žalost, ova statistika ima i ne tako blještavu stranu: meso peradi je umjerene masnoće, gotovo neutralnog okusa i veoma, veoma jeftino. Zato se i stavlja u sve više mesnih prerađevina ili gotovih jela, pogotovo ako će oni završiti u dicounterskim lancima gdje se ionako sve vrti samo oko cijene. A tek ako dobro pogledate, možda ćete otkriti da je salama ili hrenovka koju ste kupili u samoposluživanju zapravo od piletine ili puretine. Zato na primjer predsjednik Bavarskog udruženja uzgajatelja peradi, Bernd Adleff ne želi ni govoriti o nekakvim gubicima, nego svu krivnju svaljuje na znatiželjne novinare: "Ma to je glupost. Jedino što osjećamo kao posljedicu jest da su potrošači još više nesigurni i još više se uzdržavaju od kupnje proizvoda od peradi."

Ipak, mnoge zemlje su shvatile problem ozbiljno - osobito Francuska i Nizozemska. Kako bi spriječile uništavanje čitavih farmi peradi, One su odlučile dozvoliti cijepljenje domaće peradi - barem u određenim regijama - iako je taj postupak povezan sa golemim rizikom. Predsjednik veterinarskog instituta "Friedrich Loeffler" Thomas Mettenleiter: "Cijepljenje štiti od oboljenja, ali ne i od infekcije. Cijepljenje ne štiti od širenja virusa, cijepljenje zapravo sakriva stvarno širenje zaraze i zato smo veoma skeptični prema raspravi o cijepljenju domaće peradi."

Povrh toga dolazi i problem sa Bruxellesom: cijepljena ptica stvara ista antitijela kao i oboljela - što znači da se u analizi ne može utvrditi, da li je ptica oboljela ili je samo cijepljena. U tom slučaju, nalog Unije je jednostavan: zabrana prodaje, uništavanje zalihe. Sa druge strane, glasnogovornik Povjerenstva za poljoprivredu, Michael Mann bi rado teret svalio na nekog drugog - da sad i ne ulazimo, što bi rekli i WHO i WTO. Rješenje mogućih poteškoća ako dođe do problema u prodaji i cijeni proizvoda od peradi, on vidi i ovako: "Možemo na primjer i povećati subvencije za izvoz, kako bi pomogli sektoru izvesti meso izvan Unije. Što se više mesa izvozi, to će ga manje ostati na domaćem tržišu pa će i to pomoći održavanju cijene."

Za svaki slučaj, zemlja iz koje je vjerojatno potekla ptičja gripa - Kina - već je zabranila uvoz peradi iz Njemačke. Ali postoji i problem: ako se unište legla kvalitetne peradi od poznatih proizvođača u Europi, Umberto Borselli iz talijanskog udruženja uzgajatelja peradi strahuje: "Ubrzo nakon što se ptičja gripa zaboravi, više nećemo imati poznatih uzgajivača koji bi nam na vrijeme isporučivali meso provjerene kvalitete. A onda se može dogoditi da jedemo piletinu iz Kine ili Brazila."