Ptičja gripa kod sisavaca

Počelo je u listopadu prošle godine kada je pronađeno nekoliko mrtvih primjeraka nerca na farmi u Galiciji, na sjeverozapadu Španjolske. Najprije su veterinari vjerovali da je okidač koronavirus. Međutim, testovi su otkrili da je visoko patogeni, odnosno vrlo štetan virus ptičje gripe H5N1 doveo do smrtnih slučajeva. Kao rezultat toga, više od 50.000 kuna na farmi je moralo biti ubijeno. Sami radnici na farmi nisu bili zaraženi, ali slučaj izaziva zabrinutost znanstvenika.

Što je posebno u vezi s izbijanjem ptičje gripe?

Širenje virusa s ptica na druge vrste samo po sebi nije ništa novo. Uzročnik ptičje gripe, također poznat kao ptičja influenca, bio je pronađen i u vrstama sisavaca kao što su rakuni, lisice i tuljani - ali to su bili jednako izolirani slučajevi, baš kao i nekoliko puta kada su se ljudi zarazili virusom.

U do sada poznatim slučajevima, životinje ili ljudi bili su zaraženi preko izlučevina zaraženih ptica ili njihovih lešina, kaže Timm Harder, s Instituta Friedricha Loefflera (FLI), Saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, za DW. Harder je na čelu nacionalnog referentnog laboratorija za ptičju influencu.

"Nasuprot ovim pojedinačnim infekcijama, u slučaju nerca, virus se možda prenosio s nerca na nerca - to je nova kvaliteta." Na farmama nerca, životinje se drži u velikom broju u zatvorenom prostoru, što pogoduje procesu infekcije kod vrlo osjetljivih sisavaca.

Istraživači su otkrili mutacije u virusu kod nerca. "Jedna od njih pokazuje da se virus može bolje razmnožavati kod sisavaca", kaže Harder. Ovo bi mogla biti prvo prilagođavanje na kune - a time i na sisavce. "Ovo je nevjerojatno zabrinjavajuće", rekao je Tom Peacock, virolog s Imperial Collegea u Londonu, za časopis Science. Za njega je ovo "jasan mehanizam za početak pandemije H5".

Hoće li ptičja gripa postati nova pandemija kod ljudi?

Do sada važi sljedeće: slučajevi u kojima su se ljudi zarazili virusom H5N1 putem kontakta s pticama obično su protekli uz blagi tijek bolesti. U prosincu je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) zaključio da je rizik od infekcije virusom ptičje influence nizak za opću populaciju u Europskoj uniji i nizak do umjeren za profesionalno izložene pojedince.

Prema riječima Timma Hardera, neki visoko patogeni virusi ptičje gripe (HPAIV) kao što je ptičja influenca imaju povećan potencijal za izazivanje novih zoonoza. Zoonoze su zarazne bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude i obrnuto. Ali: "Čini se da još uvijek postoje brojne prepreke daljnjoj prilagodbi ljudima", kaže Harder. On međutim nastavlja: "Virus koji se pojavio među kunama u Španjolskoj sada se mora pomnije ispitati kako bi se procijenile moguće prilagodbe."

Kako je bezopasni virus postao opasan virus?

Ptice vodarice već su dugo domaćini virusu gripe, kaže Wolfgang Fiedler, ornitolog s Instituta Max Planck. Međutim, ti originalni virusi gripe su, kako kaže, bili samo malo patogeni, tj. manje štetni i manje zarazni. Životinje uopće nisu obolijevale ili ako jesu onda samo vrlo slabo. "Vjerojatno je svaka patka u nekom trenutku svog života imala ptičju gripu", kaže on.

Ipak ako ti virusi, koji su bezopasni za divlje ptice, dospiju u velika stada peradi u uzgoju stoke, nailaze na tisuće sličnih jedinki, tamo se vrlo brzo šire i virus može mutirati sa svakim prijenosom, kaže Fiedler.

I to se dogodilo. Rezultat su vrlo zarazni sojevi virusa H5N1 i H5N8. Oni vjerojatno potječu s farmi peradi u istočnoj Aziji, navodi Znanstvena radna skupina za ptičju influencu i divlje ptice koje su utemeljili Ujedinjeni narodi (UN).

Tamo se golemi rojevi pataka drže u prirodi i tjeraju u rižina polja da jedu, kaže Fiedler. Tamo su patke onda naišle na divlje ptice i zarazile se. Tada počinje proces mutacije. "A ako se patke drži sa svinjama - to su oblici uzgoja koji takav virus jako vesele", kaže Fiedler.

Divlje ptice ili peradarska industrija - tko je pokretač ptičje gripe?

Prema saznanjima Radne skupine UN-a za ptičju influencu, izbijanja visoko patogene ptičje influence "obično se šire preko trgovine zaraženom peradi, proizvodima od peradi i predmetima koji su bili u kontaktu sa životinjama". U međuvremenu su i divlje ptice imale ulogu u širenju bolesti.

To je zbog toga što je novonastali, sada vrlo zarazni virus, dakle sojevi H5N1 i H5N8, prenesen na divlje ptice preko zaraženih domaćih ptica, kaže Timm Harder. U međuvremenu se ovaj agresivni patogen sada sve lakše prenosi na razne vrste divljih ptica. Virusi bi se onda mogli proširiti na velike udaljenosti tijekom selidbe ptica.

Da takvih slučajeva ima potvrđuje i ornitolog Fiedler. No postoje i drugi lanci infekcije koji nemaju nikakve veze sa selidbom ptica. "Kada je patka jako bolesna, više ne leti na velike udaljenosti", kaže on. Ali tada bi, kaže on, moglo biti zaraze u blizini. "Na primjer, kad zaražena guska ili patka negdje pase i netko kroz cipele unese izmet u peradarsku farmu", kaže Fiedler.

Kakvu štetu uzrokuje ptičja gripa?

Prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), tekuća epidemija ptičje gripe najveća je zabilježena u Europi do sada. Između listopada 2021. i rujna 2022. godine 50 milijuna domaćih ptica moralo je biti uništeno u 37 zemalja. Više od 3800 dokazanih HPAI virusa izbrojano je kod divljih ptica. A broj neprijavljenih slučajeva ovdje će vjerojatno biti puno veći.

Do sada se ptičja gripa uglavnom javljala u jesen i zimu. "Sada virus kruži i među divljim pticama tijekom ljetnih mjeseci", kaže Timm Harder. Ali tada se životinje razmnožavaju u velikim kolonijama što su idealni uvjeti za širenje virusa.

Harder kaže da je val ptičje gripe prvi put u jesen stigao i do Južne Amerike. Pogođeni su Peru, Venezuela, ali i Ekvador i Kolumbija. Samo prošli tjedan u Hondurasu je pronađeno više od 240 mrtvih pelikana.

Harder kaže da je zabrinut da bi se virus mogao proširiti iz Južne Amerike na Antarktiku - tada bi tamošnja populacija pingvina bila u opasnosti. Uz Antarktiku, Australija je jedina regija koja još nije pogođena pandemijom ptičje gripe.

Kakva zaštita postoji od ptičje gripe?

EFSA u odgovoru na pitanje DW-a napisala da se trenutno radi na razvijanju prototipa za sustav ranog upozoravanja koji bi trebao predvidjeti rizik od unošenja HPAI virusa od strane divljih ptica, Nakon toga bi mogla uslijediti mreža za praćenje divljih ptica širom EU-a. Nadalje, trenutno se ispituje dostupnost cjepiva protiv HPAI za perad i moguće strategije cijepljenja. Rezultati bi trebali biti dostupni u drugoj polovici godine.

Do sada cijepljenje protiv ptičje gripe nije dopušteno u EU-u. Razlog: cijepljene životinje mogle bi se i dalje inficirati, ali tada ne bi pokazivale simptome - tako da postoji rizik da izbijanje neće biti prepoznato i da će se virus još brže širiti. Osim toga, cijepljenja često ne pružaju dovoljnu zaštitu zbog velike sklonosti virusa mutacijama.

Ornitolog Fiedler savjetuje da se ljudi drže što dalje od životinja čije im je ponašanje upadljivo. Virolog Harder također savjetuje da ne diraju mrtve divlje životinje golim rukama.

Unatoč akutnoj pandemiji, on vidi tračak nade: ekstremno rasprostranjeno širenje virusa bi, kako kaže, moglo ojačati imunitet kod divljih ptica. Protutijela su, navodi on dalje, već pronađena kod živih životinja. "To je jedna od glavnih točaka na kojima temeljimo našu nadu", kaže Harder.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu